Neophodne lijekove (pulmicort, cortair) za plućne bolesnike, naročito one koji imaju astmu ili bronhitis, trenutno je nemoguće nabaviti u najvećem gradu Srpske. Ovi lijekovi će u apotekama u Banjoj Luci biti dostupni tek sredinom januara, što je izazvalo paniku građana kojima je nedophodna adekvatna terapija.
Nestašica lijekova natjerala je mame koje inhaliraju djecu da posuđuju jedna drugoj preostale zalihe, ali to je privremeno rješenje, posebno problematično je kada su u pitanju bebe, jer lijek treba koristiti svakodnevno.
“Obišla sam sve apoteke i nigdje nema. Svi su mi rekli da bi bilo najbolje da se konsultujem sa pedijatrom da djetetu uključi nešto drugo, jer ne znaju da li će i kada imati taj lijek”, samo je jedan od komentara banjalučkih mama koje zabrinute za zdravlje djece pokušavaju pronaći način da dođu do lijekova koji se koriste za tretman određenih plućnih oboljenja.
“Definitivno smo crna rupa u svemiru, nesposobnjakovići nisu u stanju nabaviti lijek za inhaliranje djece, kažu stiže tek u januaru, a šta do tada”,napisala je jedna banjalučanka komentarišući ovaj problem na društvenim mrežama.
Apoteke u Republici Srpskoj lijekove naručuju početkom godine, a situacija sa koronom izazvala je znatno veću upotrebu ovih lijekova, stoga je nestašica očekivana.
Međutim, problem je i to da navedeni lijekovi nisu na spisku medicinskih sredstava koji imaju potvrde Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za upis u Registar, što praktično znači da nemaju dozvolu i da se ne mogu nabavljati u BiH.
Osim toga, Narodna skupština Republike Srpske nedavno je pokrenula niz aktivnosti za uspostavljanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva na nivou Republike Srpske i pored upozorenja direktora Direkcije za susjedstvo i pregovore o proširenju u Evropskoj komisiji Macieja Popowskog da bi se ovim stvorila pravna nesigurnost na tržištu lijekova i medicinskih sredstava sa neizbježnim štetnim efektima po građane i privredu.
„Za farmaceutske proizvođače, zakon RS bi značio da moraju dobiti dvije različite dozvole za stavljanje u promet lijekova, a koje nisu međusobno priznate. To može izazvati kolaps lanca snabdijevanja lijekovima iz inostranstva. Da bi trgovale u RS i u cijeloj BiH kompanije će morati da budu pod kontrolom laboratorija i Agencije RS i Agencije na nivou BiH, koje mogu primjenjivati različite propise“, ističe Popowski.
Lijekovi u Bosni i Hercegovini značajno su skuplji u odnosu na susjednu Srbiji, zbog čega ih određen broj građana i nabavlja u Srbiji.
Teoretski, lijekovi u BiH trebali bi da imaju istu ili približnu cijenu sa onom u susjednoj Srbiji, ali svaki proizvođač koji ima namjeru da stavi lijek na tržište, mora dobiti saglasnost, odnosno, registrovati ga kod državne Agencije za lijekove, koja vrši sve propisane provjere i formira cijenu koja je definisana za tu vrstu lijeka.
Stručni izvori navode da problem nabavke pojedinih lijekova i medicinskih sredstava nije od juče i da je ova oblast nedovoljno regulisana i sa brojnim propustima, a žrtva ovakvog sistema su upravo građani koji ne mogu obezbijediti neophodne lijekove u dovoljnim količinama i kada i je to potrebno.
Pripremila: Sanja Vasković/SpinInfo
