Naslovna Najnovije Mršavi rezultati PARTNERSTVA Dodika i Čovića: Srpska kuća u Mostaru bez ukućana

Mršavi rezultati PARTNERSTVA Dodika i Čovića: Srpska kuća u Mostaru bez ukućana

0

Srpska kuća u Mostaru, čija je izgradnja dogovorena prekjuče, prilikom posjete premijerke Srbije Ane Brnabić tom gradu, vjerovatno će da „zjapi“ prazna, budući da je u Mostaru svakim danom sve manje Srba.

Ovo za Srpskainfo kaže predsjednik Udruženja „Koordinacije Srba Mostar“, Dušan Golo.

Katastrofalan položaj rijetkih preostalih Srba u gradu na Neretvi, nacionalna diskriminacija na svakom koraku, kao i nepremostive prepreke prilikom zapošljavanja u institucijama grada i kantona, prema riječima predstavnika mostarskih Srba, doveli su do toga da, na prvi pogled, dobra ideja o izgradnji „srpske kuće“ u Mostaru predstavlja Sizifov posao, koji će, kako tvrde, teško donijeti bilo kakve pozitivne pomake.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Mostaru je od predratnih 24.000 Srba ostalo da živi jedva 4.500, a danas je taj broj sigurno još manji. Višegodišnja diskriminacija srpskog stanovništva, koje je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu tek nedavno dobilo status konstitutivnog naroda, dovela je do toga da Srbi ne vide perspektivu života na ovim prostorima – kaže Golo za naš portal.

Građani drugog reda

On, između ostalog, ističe da je od ukupno 526 zaposlenih u Gradskoj upravi Mostara samo 24 radnika srpske nacionalnosti. Prema Ustavu HNK, koji bi trebalo da poštuje konstitutivnost Srba, taj broj trebalo bi da iznosi najmanje 100.

– Mi smo konstitutivni samo na papiru, dok je u praksi situacija sasvim suprotna. Mostarski Srbi, ali i svi ostali pripadnici našeg naroda u kantonima sa hrvatskom većinom, i dalje su građani drugog reda. Trebaće još mnogo vremena da se situacija popravi – kaže Golo.Lider SNSD i aktuelni srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, čija se partija, inače, nalazi u višegodišnjem „strateškom partnerstvu“ sa HDZ BiH Dragana Čovića, prilikom prekjučerašnjeg boravka u Mostaru izjavio je da je u dogovoru s premijerkom Srbije, Anom Brnabić, planirano da bude “nastavljena podrška Srbije srpskoj zajednici u Mostaru i cijeloj Federaciji BiH”.

Dodik je, takođe, najavio mogućnost da u gradu na Neretvi “bude izgrađena srpska kuća”, koja bi, prema njegovim riječima, bila “multifunkcionalna”.

– Ostaje da operativno vidimo na koji način doći do kompletnog tog projekta izgradnje srpske kuće u Mostaru. Položaj srpskog naroda mora biti nesumnjivo i bez odgađanja popravljen, da bi se Srbi ovdje osjećali kao konstitutivan narod što imaju pravo po Ustavu, na određene kvote i u zapošljavanju i učešću u javnoj vlasti, a što je sada mnogo niže od onog što vidimo u Srpskoj u zastupljenosti Hrvata i muslimana u institucijama i na lokalnom nivou – rekao je Dodik.

Život u teškim uslovima

Da napori lidera SNSD da sa svojim strateškim partnerom popravi težak položaj Srba u kantonima sa hrvatskom većinom, najblaže rečeno, imaju mršave rezultate, pokazuju zvanični statistički podaci, prema kojima je broj Srba u cijeloj Federaciji BiH, posebno u kantonima u kojima HDZ BiH drži vlast, svakim danom sve manji.

FOTO : SINIŠA PAŠALIĆ / RAS SRBIJA
FOTO : SINIŠA PAŠALIĆ / RAS SRBIJA

Naime, od predratnih pola miliona, ili 17,6 odsto stanovnika današnje FBiH, prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. u tom entitetu danas živi jedva 56.000 Srba, odnosno 2,5 odsto.

Najbrojnija srpska zajednica u Federaciji BiH je ona u Livanjskom kantonu, gdje je u opštinama Drvar, Glamoč i Grahovo, prema rezultatima popisa iz 2013, živjelo oko 11.000 Srba. Međutim, kao i u ostala tri kantona FBiH u kojima vlast drži HDZ BiH (Hercegovačko-neretvanski, Zapadno-hercegovački i Posavski), preostali Srbi u Livanjskom kantonu i dalje žive izuzetno teško.

Nekadašnji načelnik opštine Grahovo, Duško Radun, smatra da najveću odgovornost za diskriminaciju Srba, koji su apsolutno većinski narod u navedene tri opštine, leži na srpskim političkim predstavnicima iz SNSD u izvršnim i zakonodavnim organima na federalnom i kantonalnim nivoima.

– Ako SNSD, koji nas navodno predstavlja u Federaciji BiH, neće da se izbori za naše interese, to sigurno neće raditi ni Bošnjaci ni Hrvati – kaže Radun.

ULICE POSVEĆENE USTAŠKIM ZLIKOVCIMA

O statusu i poštovanju prava Srba koji žive u kantonima s hrvatskom većinom dovoljno govori i to što se u “stolnom hrvatskom gradu” Mostaru, u kojem bi se trebala graditi “srpska kuća”, i dalje nalazi pet ulica kojima su tamošnje vlasti nadjenule imena ustaških zlikovaca iz Drugog svjetskog rata. Mile Budak, Jure Francetić, Ante Vokić, Mladen Lorković i Ivo Zelenika i dalje su, sudeći po ulicama čija su imena njima posvećena, visoko cijenjeni likovi među strateškim partnerima vladajuće stranke u Srpskoj.