4.7 C
Banja Luka

Na današnji dan počeo egzodus Srba iz Zapadne Slavonije

– Iz Zapadne Slavonije je na današnji dan prije 28 godina u hrvatskoj zločinačkoj akciji „Bljesak“ za samo 36 sati protjerano 15.000 Srba, a ubijeno 283, priopćio je Dokumentacijsko-informativni centar „Veritas“.

Hrvatske oružane snage su pod kodnim nazivom „Bljesak“ 1. svibnja 1995. godine izvršile agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija, u sastavu Republike Srpske Krajine, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN /UNCRO – Sektor „Zapad“/.

Protiv zapadnoslavonskih Srba, odnosno oko 15.000 žitelja i oko 4.000 vojnika, krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga.

Zaštitne snage UN-a, na vrijeme upozorene od hrvatskih generala, povukle su se na bezbjedna mjesta, prepuštajući „štićenike“ na milost i nemilost agresoru, podsjetili su se iz „Veritasa“.

Sjećajući se Jasenovca iz 1941. i Pakračke Poljane iz 1991. godine, narod Zapadne Slavonije krenuo je u egzodus prema Republici Srpskoj.

Na putu prema „mostu spasa“ na rijeci Savi, sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci, a ranjenici su klani ili gaženi tenkovskim gusjenicama.

U ovoj akciji su, prema „Veritasovim“ podacima, poginule i nestale 283 osobe, uključujući 114 civila /40 odsto/, a među žrtvama je 56 žena /20 odsto/, osam djece do 14 godina /tri odsto/ i 75 osoba starijih od 60 godina /27 odsto/.

Od ukupnog broja žrtava, do sada je rasvijetljena sudbina 172 osobe ili 61 posto, dok se 111 osoba ili 39 posto vodi kao nestalo, među njima je 48 civila, uključujući 22 žene.

Od posmrtnih ostataka 148 žrtava iz grupnih grobnica, do sada ih je 120 identificirano.

U napadu je zarobljeno oko 1.450 pripadnika Srpske vojske Krajine, većina na prevaru uz pomoć zaštitnih snaga UN-a, od kojih su mnogi prošli teška psihička i fizička maltretiranja u Bjelovaru i Varaždinu.

Civili koji nisu mogli ili nisu željeli napustiti svoja ognjišta, smješteni su u logore za civile, a za to vrijeme pravoslavni hramovi i srpska imanja su opljačkana, opustošena i uništena.

Uskoro su i ovi civili, uz pomoć zaštitnih snaga UN-a i humanitarnih organizacija, preveženi u Srpsku i Srbiju, od kojih se do sada vratilo tek oko 1.500 ljudi, uglavnom starije dobi, dok su ostali rasuli po cijelom svijetu.

Iz „Veritasa“ su ukazali da je pred nacionalnim pravosuđima Hrvatske, Srbije i BiH, protiv pripadnika hrvatskih oružanih snaga pokrenuto nekoliko krivičnih postupaka za zločine nad Srbima u toj akciji, koji nisu odmakli dalje od pretkrivične faze.

Hrvatski sudovi osudili su veliki broj zarobljenih Srba na dugogodišnje kazne zatvora za razne ratne zločine, koje su izdržavali u zloglasnom zatvoru Lepoglava, a nekoliko desetina zarobljenika prošlo je višegodišnju specijalnu torturu zloglasne Lore u Splitu.

Savjet sigurnosti UN-a Rezolucijom 994 od 17. svibnja 1995. godine od Hrvatske je zatražio da povuče svoje snage iz zone pod zaštitom UN-a, a od sukobljenih strana da se povuku iz zone razdvajanja uspostavi Zagrebačkim sporazumom o primirju iz 1994. godine.

„Veritas“ napominje da je Hrvatska ignorirala ovu rezoluciju, jer nije imala ultimativan karakter niti je propisivala kaznene mjere za neispunjavanje obveza.

Sve ove činjenice bile su poznate i Haškom tužilaštvu, koje nikada nije pokrenulo intenzivnu istragu za zločine u toj akciji, kao što ni Savjet bezbjednosti Hrvatske nikada nije uveo kaznene sankcije zato što je kao članica UN izvršila agresiju upravo na zaštićenu zonu organizacije koja je i sama. pripadala.

Iz Tužilaštva BiH je u kolovozu 2021. godine u Hrvatsku upućena zamolnica o ustupanju kaznenog gonjenja protiv 14 hrvatskih zapovjednika koji su sudjelovali u akciji „Bljesak“, inicirano krivičnim prijavama Centra javne bezbjednosti Banjaluka iz 2006. i 2007. godine.

Tu zamolnicu je Vlada Hrvatske odbila po hitnom postupku uz obrazloženje da „dokumentacija i materijal koji su dostavljeni ne daju nikakve osnove za postupanje pravosudnih tijela u Hrvatskoj“, podsjeća se u priopćenju.

S druge strane, u ožujku 2020. godine na zagrebačkom Županijskom sudu, nakon višegodišnjeg postupka, nepravosnažno su u odsustvu osuđeni Milan Martić, predsjednik Republike Srpske Krajine, na sedam godina zatvora, i Milan Čeleketić, komandant Srpske vojske Krajine, na 20 godina zatvora.

Martić i Čelektić su osuđeni zbog „osvetničkog raketiranja hrvatskih gradova /Zagreba i Karlovca/ nakon vojno-redarstvene akcije Bljesak“, iako su ispaljivanje raketa učinili u toku izvođenja hrvatske agresije i kao upozorenje agresorima da obustave napad na srpsku oblast pod zaštitom UN.

(Srna) Foto: Srna

NAJNOVIJE VIJESTI:

Najčitanije vijesti:

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here