“Ja poručujem građanima BiH da nas očekuje glad. Znači možda je ovo grubo rečeno, ali to je tako.”
Prinosi pšenice u Republici Srpskoj ove godine su podbacili, usred vremenskih nepogoda. Dok ratari zbrajaju gubitke postavlja se pitanje hoće li smanjeni prinosi uticati na povećanje cijena žitarica i hrane?
Poljoprivrdeni proizvođači u Semberiji ne pamte težu godinu. Od sjetve pa do žetve, umjesto prinosa, gomilaju gubitke. Loš rod i kvalitet pšenice, uz nisku otkupnu cijenu odveli su ratare u veliki minus.
Poljoprivrednik iz Crnjelova Stevo Radić kaže da je na 14 hektara uložio 47.000 KM uz vršaj koji je koštao oko 3.000 KM I sve ga je košalo 50.000 KM.
“To je tačna cifra ljudi. 50.000 KM sam dao za 14 hektara pšenice, znaš koliko sam dobio 21.000 KM, pa pogledajte koliko sam izgubio na toj pšenici. 29.000 KM sam izgubio ove godine na 14 hektara pšenice.”
Pšenica sa domaćih njiva većinom će se iskoristi za stočnu ishranu, dok će mali dio otići mlinsko-pekarskoj industriji.
Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš, kaže da ono što je karakteristično je loš kvalitet zrna.
“Kreće se od 62 do 80 hektolitara što ne može da ide u prehrambenu proizvodnju. Do sada je 25% domaće pšenice išlo u prehrambenu industriju dok se ove godine očekuje da to bude 10%. Zato ćemo biti prisiljeni da uvozimo pšenicu iz regije, najviše iz Srbije i Mađarske.”
Pšenica je berzanska roba čija je cijena sklona promjeni, a trenutno se kreće od 0,30 do 0,32 feninga po kilogramu. Izvjesno je da se ponovo okrećemo uvozu, što će se odraziti na cijene brašna i pekarskih proizvoda, upozoravaju ekonomisti.
“Sukob Rusija Ukrajina se nastavlja. Te zemlje kao značajne izvoznice hrane, prije svega žitarica ne možemo računati na te izvore ili će biti značajno skuplji. Sve to znači da će se cijene ključnih proizvoda žita, pogotovo pšenice i brašna zadržati i u ovoj godini.”
Biće dobro, navodi Stanić, ako ne bude povećanja i ove godine tih cijena. Ako dođe do povećanja cijena, doći će i do pada životnog standarada.
A standard poljoprivrednika, hranilaca svih građana u Republici Srpskoj, odavno je pao na niske grane. Vlast se, kako kažu, najmanje bavi zaštitom domaće proizvodnje, što se na kraju odražava na visoke cijene osnovnih životnih namirnica.
Radić dodaje da će teško koji poljoprivrednik ove jeseni ući u proizvodnju.
“Ja poručujem građanima BiH da nas očekuje glad. Znači možda je ovo grubo rečeno, ali to je tako.”
Nadležni bi trebalo da se pozabave zaštitom domaće proizvodnje i stvaranjem robnih rezervi, ističe ekonomista Milenko Stanić. U suprotnom doći će do sistemskog uništavanja poljoprivrede na ovim prostorima, čije će posljedice osjetiti svi građani kroz visoke cijene brašna, hljeba i hrane u cjelini.
(BN) Foto: BN
