Zajedničku pomorsku vježbu Kine i Rusije, u kojoj je flotila od 10 ratnih brodova gotovo oplovila najveće japansko ostrvo, dvije su zemlje opisale kao sredstvo za postizanje stabilnosti u nestabilnoj regiji.
Potez koji bi mogao rasplamsati tenzije
Ali, analitičari kažu da će vježba vjerovatno imati suprotan učinak, potencijalno ponovo rasplamsati regionalne napetosti i osnažiti tvrdnje japanske vlade da mora povećati vojni budžet kako bi se suprotstavila kineskoj agresiji, piše CNN u analizi te pomorske vježbe koju naziva „velikom stvari“.
Tokom vježbe, koja je najavljena kao prva zajednička kinesko-ruska pomorska patrola u zapadnom Pacifiku, brodovi su prošli kroz tjesnac Tsugaru, koji razdvaja glavno japansko ostrvo Honšu od sjevernog ostrva Hokaida, da bi potom krenuli niz istočnu obalu Japana, a zatim nazad prema Kini kroz prolaz Osumi kod južnog japanskog ostrva Kjušu. Iako je stranim brodovima dopušteno ploviti kroz tjesnace Osumi i Tsugaru, jer se oba smatraju međunarodnim vodama, manevri su pomno praćeni u Japanu.
Analitičar: To će ojačati zaključak Japana da im Kina predstavlja prijetnju
„To će ojačati japanski zaključak da Kina potencijalno predstavlja prijetnju Japanu i da stoga mora povećati vlastitu potrošnju na odbranu i spremnost da se nosi s tim“, rekao je Dru Tompson, bivši zvaničnik američkog ministarstva odbrane i naučni saradnik Nacionalnog univerziteta Singapura.
U saopštenju od ponedjeljka japansko ministarstvo odbrane opisalo je vježbe, koje su trajale cijelu prošlu sedmicu, kao neobične. Kinesko-ruska flotila sastojala se od po pet ratnih brodova iz svake zemlje, s mješavinom razarača, fregata, korveta i pomoćnih brodova.
Kineska vojska saopštila je da su se dvije mornarice u subotu razišle u Istočnom kineskom moru. „Zajednička vježba i zajednička plovidba dodatno su razvile kinesko-rusko sveobuhvatno strateško partnerstvo u koordinaciji za novu eru i učinkovito poboljšali sposobnosti zajedničkih operacija obje strane, što je dovelo do zajedničkog održavanja međunarodne i regionalne strateške stabilnosti“, rekao je kontraadmiral Bai Yaoping iz komande sjevernog bojišta Narodnooslobodilačke vojske i zamjenik zapovjednika mornarice.
Napetosti između Kine i Japana rastu posljednjih godina
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je cilj zajedničke patrole bio istaknuti državne zastave Rusije i Kine, održati mir i stabilnost u azijsko-pacifičkoj regiji te zaštititi objekte pomorske privredne aktivnosti obje zemlje.
Napetosti između Kine i Japana porasle su posljednjih godina zbog poteza Pekinga da potvrdi svoj suverenitet nad ostrvima pod japanskom kontrolom. Kina je takođe pojačala vojni pritisak na obližnji Tajvan, šaljući desetine ratnih aviona u blizinu tog ostrva. Japanski zvaničnici su prethodno povezali bezbjednosnu situaciju oko Tajvana s Japanom, napominjući da se 90% japanske energije uvozi preko područja oko Tajvana.
Japan kupuje najmodernije borbene avione, pretvara ratne brodove u nosače aviona
Iako je japanska vojna potrošnja kudikamo manja od kineske, Japan je krenuo u značajno jačanje svoje odbrane, kupujući najmodernije borbene avione F-35 i pretvarajući ratne brodove u nosače aviona. Takođe je u procesu uvođenja visokotehnoloških razarača i podmornica koji mogu djelovati daleko od japanskih obala.
Odgovor japanskih odbrambenih snaga na kinesko-ruske manevre uslijedio je odmah u ponedjeljak. Jedan od ratnih brodova koji će uskoro biti opremljeni za prevoz F-35 – nosač helikoptera „Kaga“ – izveo je bilateralne vježbe s flotom okupljenom oko nosača aviona američke mornarice u Južnom kineskom moru, za koji Kina tvrdi da je njena suverena teritorija.
A tokom ljeta japanske pomorske snage vježbale su sa svojim kolegama iz britanske udarne grupe 21, koju je predvodio nosač aviona“ Queen Elizabeth“, kao i s brodovima američke mornarice na Pacifiku. Peking je budno pratio takve događaje, a zajednička flotila s Rusijom znak je da i Kina ima partnere, smatra Alessio Patalano, profesor ratne strategije na King’s Collegeu u Londonu.
„Ovog ljeta američka i partnerske mornarice znatno su podigle nivo interoperabilnosti u zapadnom Pacifiku. Ovo je svojevrsna slabost Kineza, pa se čini da je zajednička patrola odgovor na to“, rekao je Patalano.
Trajno vojno partnerstvo Rusije i Kine
Rusija i Kina imaju trajno vojno partnerstvo i provele su niz zajedničkih vježbi, od kojih je najpoznatija bila Vostok 2018, simulirana bitka u kojoj se rusko-kineska koalicija borila protiv izmišljenog neprijatelja.
U avgustu su Rusija i Kina ponovno udružile snage kako bi upotrijebile zajednički sistem komandovanja i kontrole, s ruskim jedinicama integrisanim u kineske formacije, navodi se u saopštenju kineskog ministarstva odbrane iz tog vremena.
Ruta kojom je prošla zajednička kinesko-ruska flotila, kroz tjesnac Osumi na kraju svog putovanja, a prije toga i kroz uski tjesnac Tsugaru, takođe je privukla znatnu pažnju. To je zato što Peking prolaske američke mornarice ili strane mornarice kroz Tajvanski tjesnac između Tajvana i kineskog kopna osuđuje kao destabilizirajuće. Na primjer, nakon što su američki i kanadski ratni brodovi plovili kroz Tajvanski tjesnac početkom oktobra, komanda kineske vojske za istočno bojište optužila je dvije strane za izazivanje nevolja i ozbiljno ugrožavanje mira i stabilnosti u tjesnacu.
Kinezi prošli blizu japanske teritorije
Širinom od 160 kilometara na najužem dijelu, Tajvanski tjesnac je ogroman u poređenju s prolazima između japanskih ostrva. Na primjer, tjesnac Osumi na najužem mjestu je širok samo 27 kilometara. Iako kineski i ruski ratni brodovi nisu kršili međunarodno pravo, vijesti emitovrane na kineskoj državnoj televiziji pokazale su koliko su bili blizu japanske teritorije. Novinarka, koja se očito nalazila na jednom od kineskih brodova, pokazala je kako prolazi kroz tjesnac Tsugaru dok se japanska obala nazirala iza nje.
Kasnije, nakon prolaska kroz tjesnac, reporterka je rekla: „Sada smo u zapadnom Pacifiku, a nedaleko iza nas možemo vidjeti avione japanskih pomorskih snaga. Prate nas od početka naše patrole. Osim aviona, poslali su i više plovila da prate našu formaciju radi prikupljanja obavještajnih podataka.“
Thompson je rekao da Kina ne može zagovarati jedno, a djelovati na suprotan način: „Ili podržavate norme, ili podržavate politiku moći. To njihovu žestoku retoriku protiv stranaca čini krajnje licemjernom.“
Dakle, ako je nešto dobro za Kinu i Rusiju, mora biti dobro za SAD, Kanadu i druge mornarice koje plove u Tajvanskom tjesnacu ili čak u Južnom kineskom moru, zaključuje CNN.
