Špirić je godinama na američkoj crnoj listi zbog korupcije, a BiH još uvijek ne zna zbog čega, što ovom političaru ostavlja mogućnost da nesmetano obavlja državne poslove u Parlamentu BiH.
Ministarstva vanjskih poslova i pravde Bosne i Hercegovine zaprimila su zahtjev Parlamenta BiH da se od Sjedinjenih Američkih Država zatraže informacije o navodnoj korupciji Nikole Špirića i započela su aktivnosti u vezi s tim pitanjem.
Ovo je za Klix.ba potvrđeno iz ova dva ministarstva, a kako saznajemo, problem bi moglo biti to što se od diplomatskih institucija traži da postupaju u domenu nečega što je u nadležnosti pravosudnih organa. No, ova dva ministarstva ipak će postupiti po zahtjevu Parlamenta.
Zastupnički dom Parlamenta BiH početkom februara usvojio inicijativu da se od Sjedinjenih Američkih Država zatraže informacije o navodnoj korupciji u koju je bio uključen dugogodišnji funkcioner, član SNSD-a Nikola Špirić.
Špirić je godinama na američkoj crnoj listi zbog korupcije, a BiH još uvijek ne zna zbog čega, što ovom političaru ostavlja mogućnost da nesmetano obavlja državne poslove u Parlamentu BiH.
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine je, kako nam je rečeno, 15. febrara zvanično zaprimilo pomenutu Inicijativu.
Ministarstvo je, po prijemu Inicijative, započelo aktivnosti o kojima će, po dospijeću odgovora od nadležnih institucija, obavijestiti Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine“, rečeno nam je iz MVP-a.
Podsjetimo, inicijativom se Ministarstvu pravde i Ministarstvu vanjskih poslova BiH nalaže da u roku od deset dana otpočnu proceduru traženja, diplomatskim i drugim kanalima, informacija i dokumentacije od nadležnih organa SAD-a o tome da je trenutni predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Nikola Špirić bio uključen u javnu korupciju.
Iz Ministarstva pravde navode da su oni centralni organ veze u postupcima međunarodne pravne pomoći u kaznenim i građanskim stvarima.
„Uobičajena je praksa da države koje donose određene odluke u odnosu na državljane Bosne i Hercegovine, te odluke diplomatskim putem dostavljaju u BiH, a Ministarstvo vanjskih poslova takve odluke prosljeđuje nadležnom organu na informaciju i eventualno postupanje“, pojašnjavaju iz Ministarstva pravde.
Dodaju da, sa državama sa kojima Bosna i Hercegovina ima zaključene ugovore kojima je regulirana međunarodna pravna pomoć u kaznenim stvarima, ili sa državama koje su članice multilateralnih ugovora – konvencija iz ove oblasti, postoji obaveza tzv. „spontane razmjene podataka“.
To podrazumijeva da je članica takvog ugovora ili konvencije dužna obavijestiti državu o njenom državljaninu u vezi sa kršenjem zakona i o tome dostaviti odgovarajuće dokaze.
Između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država ne postoji zaključen ugovor kojim je regulirana ukupna međunarodna pravna pomoć u kaznenim stvarima.
„No, to nije smetnja da država koja ima informacije o nezakonitom postupanju državljanina Bosne i Hercegovine te informacije dostavi Bosni i Hercegovini diplomatskim putem“, navode iz Ministarstva pravde, piše Klix.
Iako je Parlamentarna skupština BiH zadužila Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo pravde BiH da započnu proceduru traženja informacija i dokumenata za eventualnu koruptivnu aktivnost navedenog lica, ovo ministarstvo iznalazi rješenja kako da postupi po navedenom zaduženju, jer „nije ovlašteno da pribavlja informacije iz inostranstva o eventualnim protipravnim radnjama za bilo koju osobu bez inicijative nadležnog pravosudnog organa“.
