Naslovna Društvo Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Veliki četvrtak

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Veliki četvrtak

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Veliki četvrtak u sjećanje na poslednje obedovanje Isusa Hrista, poznato kao Tajna večera.

Tog dana u hramovima se služi liturgija Svetog Vasilija velikog, a na Veliki četvrtak je ustanovljena i Sveta tajna pričešća, zbog čega se vjeruje da će i najvećim grešnicima koji se tog dana pričeste biti oprošteni grijehovi. Praznik je jedan od dana određenih za pričešće vjernika, koji su poštujući pravoslavni kanon, „postili na vodi“ najmanje pet poslednjih dana. Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom ili naforom – tijelom Hristovim i vinom koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.

Narod vjeruje da i najvećim grešnicima, koji se pričeste na današnji dan, bivaju oprošteni grijesi. Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Posle liturgije je dozvoljeno jesti na ulju i popiti nešto vina.

Veliki ili Časni ili Vaskršnji post traje šest nedelja, a oni koji se pridržavaju pravila posta, prve i poslednje nedelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.

Veliki četvrtak
 

Za Veliki četvrtak u narodu postoje razna vjerovanja i običaji. Ovaj dan se u nekim krajevima slavi kao slava orača, oni odu do njive sa zaprežnom stokom, ali ne rade ništa. Veselja nema već samo okupljanje. Veliki četvrtak je u Šajkašu bio je vezan za devojačka gatanja.

Djevojke na Veliki četvrtak uveče pod jastuk stave ogledalo, češalj, peškir i prije no što zaspe kažu: „Koji je moj suđenik neka dođe noćas da se obriše peškirom, češljem da se očešlja, ogledalom da se ogleda.“

Vjerovalo se da koga te noći devojka od momaka sanja, za njega će se udati.  Kod nekih pravoslavnih naroda na ovaj dan se boje uskršnja jaja, ili se bar počinje sa tim. Kod Rusa danas se umesi uskršnji slatki kolač, pashalni kulič.

Jedan od najstarijih običaja za Veliki četvrtak vezan je za prečišćavanje vode. Vjerovalo se da kupanje na Veliki četvrtak donosi ljepotu i zdravlje. Na ovaj dan se deca kupaju, pa čak i odojče kako bi bili zdravi i čisti tokom cijele godine. Voda koja se donese sa bunara ili izvora, „čistila“ se ubacivanjem srebrnog novčića u nju.

Na Veliki četvrtak kuća se detaljno čisti. Sve mora da bude na svom mestu, obrisano i oribano. Posle Velikog četvrtka, pa sve do iza Vaskrsa – zabranjeno je čišćenje po kući. Dom se ukrašava svežim cvjećem.

Vijesti Srpske