Nije isključena mogućnost eskalacije sukoba u Ukrajini u veliki rat u Evropi, raste vjerovatnoća uvlačenja Rusije u novi vojni konflikt, a Zapad je sebi kao cilj postavio „strateški poraz“ Rusije, napisao je načelnik vojne akademije Generalštaba Oružanih snaga Rusije, general-pukovnik Vladimir Zarudnicki u u članku za časopis Vojna misao.
Prema njegovim riječima, okončanje konflikta u Ukrajini neće označavati i kraj konfrontacija Rusije i Zapada, s obzirom na to da je pokrenut proces transformacije postojećeg svjetskog poretka „koji je povezan sa porastom kontradikcija, a čije rješavanje praktično uvek dovodi do upotrebe vojne sile“.
„Nije isključena mogućnost eskalacije sukoba u Ukrajini od širenja učesnika ‘proksi-snaga’, koje se koriste za vojno suprotstavljanje Rusiji, do rata velikih razmjera u Evropi“, navodi Zarudnicki u članku koji je objavljen u listu „Vojna misao“.
On je ukazao da značajno raste mogućnost uvlačenja Rusije u novi vojni sukob. Objasnio je da SAD i zapadni saveznici svim metodama pokušavaju da sačuvaju svoju hegemoniju, koja je postala njihov način postojanja na račun ostatka svijeta. Navodi da su SAD u tom kontekstu postavile sebi konkretan cilj – da Rusiji nanesu „strateški poraz“ i destabilizuju situaciju na njenoj teritoriji.
„Osnovni izvor vojnih prijetnji našoj zemlji je antiruska politika SAD i njenih saveznika, koji vode hibridni rat novog tipa čiji je cilj sveopšte slabljenje Rusije, ograničenje njenog suvereniteta i rušenje teritorijalne cjelovitosti“, piše ruski general.
On navodi da direktna prijetnja postojanju Rusije zahtijeva sve jače sisteme osiguranja njene vojne bezbjednosti u postojećim uslovima. U vezi sa tim, kako general primjećuje, može se izdvojiti niz tendencija u cilju promjena sistema vojne bezbjednosti.
Prvo, neophodno je da se strukture za osiguranje vojne bezbjednosti Rusije usklade sa razmjerama i vrstama vojnih prijetnji i neophodno ih je objektivno procjeniti.
Druga tendencija je prelazak na modulni princip u realizaciji mjera za osiguranje vojne bezbjednosti, odnosno zaštita države ne može da bude samo vojnim mjerama, već zahtijeva konsolidaciju napora cjelokupnog društva, institucija i državnih organa.
Treća tendecija podrazumijeva sklop prioriteta nacionalne bezbjednosti u oblasti osiguranja vojne bezbjednosti. Ova tendencija podrazumijeva strogu koncentraciju državnih mjera u interesu osiguranja vojne bezbjednosti.
Četvrta tendencija podrazumijeva uvećanje operativnosti i centralizaciju upravljačkog sistema za osiguranje vojne bezbjednosti.
Peta tendencija određuje uvećanje značaja potencijala prijateljskih država u riješavanju problema vojne bezbjednosti.
„Tendencije koje je autor prikazao za promjenu sistema osiguranja vojne bezbjednosti zahtijeva dalje istraživanje i, vjerovatno, će postati osnova za njeno usavršavanje u bliskoj budućnosti. Neki pravci, s obzirom na situaciju i dinamično formiranje novih prijetnji vojnoj bezbjednosti našoj državi, trebalo bi vrlo brzo realizovati“, zaključio je načelnik akademije Generalštaba Oružanih snaga Rusije.
