– Mislim da u ovoj vlasti, kad je u pitanju Republika Srpska, ali dijelom naravno i FBiH, ne odgovara preuzimanje evropskih standarda. Vjerovatno ne bi bili to što jesu da smo sutra u EU. S druge strane, ja smatram da mi nemamo alternativu, smatra Šarović.
Predsjednik SDS-a Mirko Šarović kaže da u BiH nema dogovora ni oko ključnih evropskih prioriteta.
„Mislim da je to zato što jedan dio nas iskreno ne podržava evropski put BiH. Vjerovatno je dobro, moderno i korisno stalno govoriti o evropskom putu BiH, ali ja mislim da postoje ozbiljne snage u zemlji koje baš briga za tako nešto. Takve snage su u solidnoj mjeri na vlasti“, kazao je Šarović gostujući u programu FTV-a.
Kada je u pitanju Republika Srpska, mišljenja je da SNSD iskreno nema ozbiljne namjere da da svoj doprinos kako bi BiH što prije postala kandidat.
„Dostizanje evropskih standarda u suštini podrazumijeva i neka odricanja, neke kontrole, neki nadzor trošenja javnog novca, transparentnost, drugačija uloga pravosuđa, drugačija uloga nekih drugih kontrolnih organa, policije, sudstva. Mislim da u ovoj vlasti, kad je u pitanju Republika Srpska, ali dijelom naravno i FBiH, ne odgovara preuzimanje evropskih standarda. Vjerovatno ne bi bili to što jesu da smo sutra u EU. S druge strane, ja smatram da mi nemamo alternativu.“
U BiH treba mijenjati prioritete
Šarović navodi da postoje različiti pogledi zašto mladi ljudi idu iz BiH.
„Političke elite promovišu neke ciljeve, teme i prioritete koje služe isključivo za pridobijanje naklonosti birača jer je tako najlakše njima manipulisati. Znači vlast im ne nudi radna mjesta i blagostanje, nego im nudi da će ih štititi od onih drugih ili trećih. U suštini ja mislim da značajan broj njih ide zato što se u ovoj zemlji ne osjećaju sretno, zato što osjećaju da ne mogu da se ostvare, nisu sretni u svojim životima sa svojom porodicom. Nezadovoljni su i mladi i stručni i misle da u nekoj drugoj zemlji oni mogu sretnije i bolje da žive. A onda ostaju oni koji otprilike ne mogu nigdje da odu.“
Šarović smatra da nema ni vremena ni prostora za optimizam da će doći do izmjena Izbornog zakona.
„Mislim da su se i Evropljani pokajali, svi oni koji su toliko zdušno zagovarali jedan drugačiji način izbora članova Predsjedništva BiH zato što je naći rješenje za presudu Sejdić-Finci u ovoj zemlji kao da tražite iglu u plastu sijena. Onaj ko napravi ustupak u ovome trenutku, on rizikuje mnogo u svojoj političkoj karijeri. Najbolji tajming za početak pregovora je prva godina nakon izbora.“
Smatra da ćemo doći do budžeta koji će omogućiti finansiranje izbora, ali i da može da se desi da dođe do njegovog uskraćivanja.
Kaže da je, prema saznanjima i tekst govora Kristiana Šmita, vrlo ozbiljan, oštar i sa nizom kritika upućenih vlastima u Republici Srpskoj.
„Ne mislim da one u potpunosti oslikavaju stanje u Republici Srpskoj. Kada bih ja ocjenjivao taj izvještaj, bio bih kritičan spram njega. Republika Srpska je pripremila svoj izvještaj, ali ja mislim da oni griješe zato što je taj izvještaj u suštini za domaću javnost. U ovom trenutku postoje samo četiri osobe koje mogu da govore u ime BiH – ambasador u UN-u, ministar inostranih poslova, predsjedavajući Savjeta ministara i predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Neke kritike su urodile plodom prema vlastima Republike Srpske i na put se spremio gospodin Tegeltija. Ali onog trenutka kada je krenuo Tegeltija, onda smo pročitali u novinama da se na put sprema gospodin Džaferović. U suštini, tu unutrašnju utakmicu ili sučeljavanje i razlike i ono što jeste danas BiH će se odigrati u Njujorku u UN-u i pitanje je ko će dobiti pravo tamo da govori.
Ne znamo da li će da govori Šmit, pitanje je hoće li to dozvoliti Rusija i Kina, i s druge strane, ko će da govori, Tegeltija ili Džaferović. Ili možda obojica. Ako budu govorili obojica onda ćemo se pokazati kao zemlja iz koje dolaze dva čovjeka koji je predstavljaju i koji govore sasvim različitim jezikom. Ili će da govori vjerovatnije samo Džaferović.“
(BN)
