Ove sankcije neće riješiti nagomilanu mržnju i bijes političara u BiH, kaže politička analitičarka Tanja Topić.
Britanija je 11. aprila objavila da je sankcionisala člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika i predsjednicu Republike Srpske Željku Cvijanović zbog pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.
Ove sankcije uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine i prve su u okviru režima britanskih sankcija za BiH.
Milorad Dodik najavio je da će Vlada i druge institucije Republike Srpske odbiti sve programe koje je u ovom entitetu kreirala Velika Britanija.
„Možda ćemo promijeniti i Zakon o javnoj upravi koji je kreirala Velika Britanija i napravićemo naš zakon o javnoj upravi“, rekao je Dodik.
U izjavi tokom zasjedanja Narodne skupštine RS naveo je kako ga nije briga za sankcije, kako nema nikakvu imovinu u Britaniji, te da tamo nije bio 10 godina.
Dodik je kazao kako su Britanci neprijatelji Srbima “već 200 godina”, a britanskog ambasadora u BiH Metju Fielda nazvao je “smradom”.
“Neka te svoje sankcije objese mačku o rep”, kazao je Dodik novinarima, a na pitanje hoće li biti još sankcija kazao je kako očekuje da će mu ih uskoro uvesti Njemačka i Holandija.
Ove sankcije neće riješiti nagomilanu mržnju i bijes političara u BiH, kaže politička analitičarka Tanja Topić.
“Štaviše, još će ih više produbiti. Jer su pogledi na izrečene sankcije dijametralno suprotni, u zavisnosti iz kojeg dijela BiH se na njih reaguje. U jednom dijelu zemlje su pozdravljene, u drugom stavljen je znak jednakosti između sankcionisanih pojedinaca i institucija čak čitavog entiteta.
I takva oprečna stajališta nemoguće je približiti. Bez obzira na nonšalantnost, ismijavanje sankcija, vrijeđanje onih koji su ih izrekli, nikom ne može biti svejedno da se u srcu Evrope nađe u društvu Lukašenka. Gotovo da je izvjesno i vidi se već sada da će biti još zemalja koje će slijediti Veliku Britaniju, što nikako neće biti dobro ni za građane”, kaže Topić.
Ona podsjeća da sa stranim investicijama smo se odavno pozdravili, a sada su već neke države obustavile projekte podrške, dok su vlasti Republike Srpske najavile prekid svih programa, koje u ovom entitetu sprovodi i podržava Velika Britanija.
“Dakle, ceh će platiti mnogi. Kroz ovakve reakcije na sankcije Velike Britanije možemo iščitati više bijes, ljutnju, pogođenost nego ravnodušnost. Svoditi sankcije na putovanje u zemlju, u koju ionako ne putujete, kao i na činjenicu da u istoj nemate nekretnine, prilično je pojednostavljeno i populistički”, rekla je Topić.
Neven Anđelić, stručnjak za međunarodne odnose iz Londona govorio je za BUKU o sankcijama Velike Britanije Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović.
On kaže da ove sankcije neće direktno pogoditi Republiku Srpsku ili njene građane već je usmjerena prema pojedincima, ali sigurno da će uzdrmati finansijsku osnovicu i moč ljudi u okruženju Dodika i Cvijanović.
Anđelić navodi da na prvi pogled ove sankcije mogu izgledati kao simbolički čin.
Anđelić kaže da politika uvođenja sankcija gleda na dugi rok i ove sankcije imaju za cilj promjenu političke klime i stvaranje uslova za promjenu vlasti.
“Ipak, u prošlosti uvijek su se u ovakvim situacijama, ne samo što se tiče srpske etnije je dolazilo do homogenizacije. Dobrom retorikom, izbornom taktikom ti nacionalistički strojevi su osiguravali svoj reizbor.”
On se osvrnuo i na reakciju Milorada Dodika nakon što je saznao za sankcije Velike Britanije.
“Mislim da će Milorad Dodik ući u udžbenike diplomatije i da će se studirati kako ne treba, šta je pogrešno, kao jedan primjer koji ne priliči ni u običnoj komunikaciji. Ovo je judan drušveni slučaj koji je teško uporediv bilo gdje u svijetu. Ne pada mi na pamet niko takav. Očito je ova odluka pogodila njega i ne bi tako reagovao da mu je zaista svejedno i reakcija bi bila drugačija. Vrlo je ozbilja stvorena situacija i pitanje je kako reagovati osim verbalno i neprilično”, rekao je Anđelić.
Dodao da se nakon proširenja američkih sankcija više se ne može govoriti o etničkoj isključivosti političara na koje se cilja, te smatra da će i Britanci, kao i Neke zemlje EU potencijalno uvesti sankcije pojedincima u BiH.
Smisao svake sankcije jeste terapeutski, odnosno u tome da sankcionisane pokuša vratiti na put civilizacijski moralnog djelovanja i življenja. Ovako sankcije, kao sredstvo političke borbe, komentariše Esad Bajtal, politički analitičar.
“Ukoliko prekršioci pređu linije povratka, tzv. ‘crvene linije’, onda se oni znaju ponašati iracionalno, poput zbunjenih eksperimentalnih pacova koji biraju iracionalnu reakciju i slijede je bez obzira na svu njenu neučinkovitost i štetnost po sebe same. Otprilike u toj situaciji nalaze se i ove osobe”, kaže Bajtal za BUKU misleći na Dodika i Cvijanović.
On navodi da oni više nemaju kud, i vjerovatno će nastaviti srljati kao i svih godina iza nas.
