Osumnjičeni za odavanje vojnih tajni Džek Daglas Tešira (21) zadržan je u pritvoru i prijeti mu najmanje 15 godina robije.
Od kraja prošle godine objavio je više od 100 povjerljivih dokumenata.
Sud u Bostonu odlučio je da Džek Daglas Tešira (21), osumnjičen za odavanje vojnih tajni, ostane u pritvoru.
Tešira je radio kao IT stručnjak i bio vazduhoplovac prve klase u vazduhoplovnoj bazi Nacionalne garde u Otisu, u Masačusetsu.
Proširuje se optužnica
Njegova jedinica, 102. obavještajno krilo Nacionalne garde Masačusetsa, odgovorna je za pružanje obavještajne podrške brojnim vojnim strukturama.
Vjeruje se da je Tešira od kraja godine objavio više od 100 povjerljivih vojnih dokumenata i protiv njega je do sada podignuta optužnica koja sadrži tri tačke i ako bude osuđen, prijeti mu 15 godina robije.
Međutim, stručnjaci očekuju da protiv njega budu podignute nove optužnice, imajući u vidu da istražitelji ispituju sva dokumenta koja je on objavio i utvrđuju kako su ta dokumenta bila klasifikovana.
„Ovo nema samo veze sa odnošenjem dokumenata kući. I to je nelegalno. Ovo ima veze s nezakonitim zadržavanjem i objavljivanjem dokumenata. Svi znaju da su dokumenta na kraju objavljena“, rekao je u petak Merik Garland, ministar pravde SAD.
Osumnjičenog Teširu federalni agenti su uhapsili u četvrtak u njegovom domu u Masačusetsu.
Tokom sudskog pretresa sudija je naložio da on ostane u pritvoru najmanje do ročišta ove nedjelje. Nadin Pelegrini, glavna savezna tužiteljka za nacionalnu bezbjednost u Bostonu, tražila je da Tešira ostane u pritvoru najmanje do novog saslušanja, koje će biti u srijedu.
On je povjerljiva dokumenta počeo da objavljuje u zatvorenoj grupi na društvenoj mreži Diskord. Tek kada je počeo da objavljuje fotografije tih dokumenata, privukao je veću pažnju na ovoj društvenoj mreži i ubrzo su fotografije tih dokumenata počele da se pojavljuju u medijima.
Vijest o povjerljivim dokumentima prvi je objavio „New York Times“.
Vjeruje se da je to najozbiljniji sigurnosni propust otkako je više od 700.000 dokumenata, video-snimaka i diplomatskih depeša objavljeno 2010. na Vikiliksu.
Najgore opcije
Agencija AP i „New York Times“ objavili su nove dokumente u kojima se otkrivaju američki scenariji za četiri „najgore opcije“ u vezi s ratom u Ukrajini.
Dokumenti uključuju analizu onoga što bi moglo da se dogodi u slučaju smrti ruskog predsjednika Vladimira Putina ili ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Dokumenti nose oznaku „tajno“, što je niži stepen zaštite od „strogo povjerljivo“. Više američkih zvaničnika je posljednjih dana izjavljivalo da su dokumenti koji su procurili u javnost „zastarjeli“ i da u mnogim slučajevima ne predstavljaju trenutne procene obavještajnih agencija.
U nastavku teksta pogledajte četiri ekstremna scenarija za rat u Ukrajini:
Prvi scenario: Ukrajina napada Kremlj
Jedan od četiri hipotetička scenarija opisuje šta bi se moglo dogoditi ako Ukrajina napadne Kremlj. Identifikovan je širok raspon mogućih implikacija.
Moglo bi doći do eskalacije sukoba, pri čemu bi Putin odgovorio na bijes javnosti pokretanjem vojne mobilizacije velikih razmjera i razmatranjem upotrebe taktičkog nuklearnog oružja, stoji u dokumentima.
Nasuprot tome, strahovi stanovništva mogli bi navesti ruskog vođu da pokuša da započne pregovore o okončanju rata.
Administraciju Džozefa Bajdena, predsjednika SAD, posebno bi zabrinuo mogući ukrajinski napad na Moskvu jer bi mogao da izazove dramatičnu eskalaciju, stoji u dokumentima. Rizik od takvog napada iz Ukrajine jedan je od razloga zašto su Sjedinjene Države odbijale da Kijevu dostave projektile većeg dometa, piše „New York Times“.
Drugi scenario: Putin otpušta glavne savjetnike
Ako bi ruski predsjednik Vladimir Putin otpustio svoje glavne vojne savjetnike, to bi dovelo do eskalacije, a u dokumentima se nagađa da bi u tom slučaju ruski lider mogao odobriti upotrebu taktičkog nuklearnog oružja.
„Do toga bi moglo doći samo u dvije situacije: ako oligarsi dovedu u pitanje Putinov proces donošenja odluka i ako ne uspiju da riješe problem nedostatka municije. To je scenario koji u ovom trenutku izgleda malo vjerovatan“, stoji u dokumentima.
Treći scenario: Volodimir Zelenski umire
Treći scenario odnosi se na slučaj smrti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Ako bi lider Ukrajine preminuo, najgori scenario je da bi evropski čelnici mogli da ograniče isporuke oružja, stoji u dokumentima.
Međutim, dokument pokazuje kako bi „viši ukrajinski zvaničnik“ takođe „mogao da zadrži domaću i međunarodnu podršku“.
Dakle, postojao bi nasljednik, primjećuje „New York Times“.
Zapadni mediji su ranije spekulisali da bi glavni komandant ukrajinskih snaga Valerij Žaluzni mogao da pretenduje na mjesto predsjednika jer ima veliku podršku u narodu.
Četvrti scenario: Vladimir Putin umire
U dokumentima se spominje i scenario u slučaju smrti Vladimira Putina, ali „New York Times“ nije objavio podrobnije detalje o toj opciji.
Dokument opisuje različite moguće događaje, bez procjene koji bi mogao biti najvjerovatniji. Mnogo zavisi i od načina na koji bi on preminuo.
U slučaju ubistva, američka vojna obavještajna služba strahuje da bi to dovelo do eskalacije i potpune vojne mobilizacije, kao i da bi Rusija upotrijebila taktičko nuklearno oružje u Ukrajini.
