Apsolutna nebriga vlastodržaca u BiH polako dovodi građane ove zemlje u situaciju da će litru goriva plaćati po rekordnoj cijeni od po 3 KM po litri. CIjena nafte i na svjetskom nivou je u neprestanom rastu, a to neminovno utiče i na domaće tržite, pa je tako cijena goriva za oko 25 posto viša u odnosu na prije godinu dana. Obišli smo nekoliko benzinskih pumpi u Banjaluci i uočili da je cijena 1l dizela oko 2,50 KM pa čak i više, a benzina tek koji pfening manje.
U isto vrijeme prošle godine za jednu litru benzina se izdvajalo između 1,90 i 2,00 KM, a slično je bilo i sa dizelom. Najveća cijena dizela danas u BiH je čak 2,70 KM po litri, a do sada je rekordna cijena dizela bila iz 2008. godine kada su građani BiH za litar dizela izdvajali do 2,56 KM po litri.
Što se tiče cijena u regionu, prema podacima sajta Global petrol Price od 10. februara, cijene dizela se kreću od 1,42 dolara (2,43 KM) po litri u Sjevernoj Makedoniji, do 1,69 dolara (2,90 KM) u Hrvatskoj i Albaniji.
Ono što čudi jesu mlake ili nikakve reakcije javnosti na najnovije poskupljenje goriva. Do prije samo koju godinu unazad, reakcije javnosti na dizanje cijena goriva su bile daleko eksplozivnije. Podsjećamo, u ljeto 2018. godine zbog visokih cijena goriva građani, ali i politički aktivisti uglavnom iz opozicionih stranaka, izašli su na ulice i blokirali saobraćaj u nekoliko gradova. Tako je Banjaluka bila blokirana nekoliko dana u mjesecu junu 2018. godine.
Na društvenim mrežama pokrenuta je akcija „Stop poskupljenju goriva“ u kojoj su se vozači pozivali da svaki dan na sat vremena zaustave svoje automobile.
Tada je Vlada Republike Srpske prihvatila dogovor Ministarstva trgovine i distributera nafte i naftnih derivata na način da gorivo u Republici Srpskoj bude jeftinije za 5 feninga. Resorni ministar Predrag Gluhaković je izjavio da će cijene na pumpama širom Republike Srpske nakon tog dogovora biti od 2,11- 2,29 KM po litri u zavisnosti od regije.
Gerila je i tada pisala o tome kako Vlada RS kupuje socijalni mir tim dogovorom.
Tada smo podsjetili da je od 2006 do kraja 2017 godine na ime akciza prikupljeno 3,2 milijarde maraka. Gotovo pet miijardi zajedno sa novcem koji država, odnosno entiteti, uzimaju od vozača prilikom registracije na ime putarine. Izgradnja autoputeva u Srpskoj finansirala se iz inostranih kreditnih linija.
Ipak, danas kad je na sceni globalna inflacija, sve veće obezvređivanje novca, rast cijena, kao i sve učestalije političko-društvene krize reakcija skoro da i nema.
I kao da Republika Srpska, pa i BiH, nema svojih nadležnih ministarstava, agencija, stručnjaka, odbora, već se za sve se pita svega par ljudi. Među njima je naravno i Milorad Dodik.
Ova tema koja građane BiH mori više nego reforma izbornog zakona u BiH došla je, apsurdno, na tapet javnosti tek kad je o njoj prije koji dan, 6. februara u Drakuliću, progovorio srpski član Predsjedništva BiH i najavio sastanak povodom toga i kontrole regularnosti rasta cijena. Dodik je taj sastanak na najvišem nivou najavio za ovu sedmicu, ali već prošla je i srijeda a sve što smo vidjeli od rukovodstva Srpske jeste druženje sa Džonijem Depom na svečanoj proslavi povodom Dana državnosti Republike Srbije. Ostala su još dva radna dana pa ćemo vidjeti da li će se rukovodioci Srpske sjetiti i stanovništva prema kojem, valjda, imaju i neku odgovornost.
Milorad Dodik
Poseban problem u cijeloj priči je činjenica da Republika Srpska nema robne rezerve koje bi amortizovale potrese na tržištu nakon skokova cijena.
Poslednja objavljena sindikalna korpa u Republici Srpskoj iznosi 2031KM. Najviše se troši na prehranu skoro 800KM, zatim na stanovanje i kominalne usluge, oko 600.
Za razliku od vlasti u Srpskoj, odnosno BiH, vlasti u regionu itekako reaguju na postojeću krizu i udar na kućni budžet svojih građana.
Tako je, na primjer, Vlada Hrvatske danas izdvojila čak skoro 640 miliona evra za ublažavanje rasta cijena.
Hrvatska Vlada je predstavila 4,8 milijardi kuna (637,6 milijuna evra) vrijedan paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, čime će se limitirati rast cijena električne energije na 9,6 posto te plina na najviše do 20 posto, javlja Hina. Najavljeno je smanjenje stope PDV-a na hranu – sa 13 na pet posto na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu. Takođe se isto odnosi i na troškove u poljoprivredi (sadnice, gnojivo, pesticidi) s 25 na pet posto. Mjere su vođene čak i kad se govori o sportskim i kulturnim događajima, pa je i tu PDV smanjen sa 25 i 13 posto na pet posto. Sva smanjenja PDV-a su trajna, dok su smanjenja PDV-a na plin sa 25 na 5% ograničena na godinu dana. Vodilo se računa i o socijalno ugroženim osobama pa se iznos vaučera za ovu kategoriju stanovništva povećala s 200 na 400 kuna, a penzioneri ćedobiti jednokratnu pomoć. Ranije je slične mjere uvela Crna Gora, a Srbija već mjesecima pomaže svoje građane jednokratnim uplatama za razne slojeve društva.
GERILA.info
