Nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida, predsjednik SNSD-a i član predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik je najavio brojne poteze: od povlačenja saglasnosti za Oružane snage BiH do uspostavljanja Uprave za indirektno oporezivanje Republike Srpske. Pitanje je šta će od ovoga biti ostvareno, da li Dodik za svoje postupke ima podršku i da li će pod uticajem stranaca ponovo spustiti loptu?
Iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata i dalje kažu da ostaju pri ranijim najavama da će povući saglasnost za formiranje Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, obavještajne agencije i Uprave za indirektno oporezivanje, a to će prema najavama iz SNSD-a biti doneseno na sjednici koja će biti održana sredinom novembra.
Predstavnici opozicionih stranaka u Republici Srpskoj međutim ne vjeruju da su Dodikove namjere iskrene. Kažu da će predsjednik SNSD-a u narednom periodu da popusti, što dokazuje i nedavno usvajanje Zakona o lijekovima Republike Srpske sa rokom od 6 mjeseci do početka primjene.
Oni koji prate dešavanja na političkoj sceni Republike Srpske smatraju i da je jedan od uzroka zašto predsjednik SNSD-a ponovo popušta nedostatak podrške u inostranstvu i regionu. Kažu da Dodik često pominje postojanje podrške za njegove poteze koji podižu tenzije, međutim ona ne postoji, pa čak ni kod zvaničnika Srbije. To se pokazalo i na nedavnom sastanku Dodika sa srpskim predsjednikom.
Ono što Dodiku ne ide na ruku je što ovaj put opozicija nije krenula za njim i odustala od na početku dogovorenih pravaca ponašanja. Takođe, za predsjednika SNSD-a je nepovoljno i što je od nekada ubjedljivih 60 ruku u Narodnoj skupštini Republike Srpske, podrška pala na jedva dovoljnu većinu. Tako na posljednjoj sjednici Narodne skupštine Dodikov veto u Predsjedništvu BiH po prvi put nije imao dvotrećinsku podršku narodnih poslanika.
(BN)