Estonska premijerka Kaja Kalas posljednje je ime na listi onih za kojima je Rusija raspisala potjernice. Na toj listi je 160 visokih političkih predstavnika iz istočne Evrope. Šta Kremlj želi time postići?
Riječ je o službenoj bazi podataka Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije. Ona se može naći na veb-stranicama ministarstva. Ako postoji sumnja da je optužena osoba izbjegla ruskom pravosuđu, ona će biti stavljena na ovu listu. Ministarstvo ne otkriva kriterijume prema kojima je lista napravljena. Ali, trenutno se zbog kaznenih djela traže 96.752 osobe, piše „Deutsche Welle“.
Na ovoj ruskoj listi nalaze se stotine stranaca, prvenstveno ukrajinskih vojnika i vojnika Međunarodne legije Oružanih snaga Ukrajine. Ali na njemu je i 160 istočnoevropskih političara, parlamentaraca i državnih službenika. Oni su iz Estonije, Litvanije, Latvije, Poljske i Ukrajine.
Među najpoznatijim imenima su premijerka Estonije Kaja Kalas, državni sekretar Estonije Taimar Peterkop i ministar kulture Litvanije Simonas Kairis.
„Neprijateljski postupci protiv ruskog istorijskog naslijeđa“, službeni je razlog za raspisivanje potjernice. Na primjer, nakon ruske specijalne vojne operacije na Ukrajinu litvanski parlament je izglasao rušenje svih preostalih spomenika iz sovjetske ere u zemlji. Ovi spomenici posvećeni su Velikom otadžbinskom ratu, kako se u Rusiji naziva Drugi svjetski rat.
Za rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova ovo je dovoljan razlog za raspisivanje potjernice za svim članovima parlamenta koji su u maju 2022. godine glasali za rušenje spomenika. Riječ je o 83 osobe. Bivša ministarka unutrašnjih poslova Maria Golubeva takođe je jedna od njih.
Litvanija je počela s rušenjem sovjetskih spomenika devedesetih. U 2022. uklonjeni su posljednji. Estonija je takođe srušila jedan sovjetski spomenik. Valja napomenuti da je i među samim baltičkim stanovništvom bilo izolovanih protesta protiv toga.
Rusija je oštro kritikovala ovakve odluke: „Rat protiv zajedničke istorije i uklanjanje spomenika onima koji su spasili Evropu od fašizma je naravno nečuveno”, rekao je potparol Kremlja, Dmitrij Peskov.
Ali, spor oko spomenika nije jedini razlog zbog kojeg se neko nalazi na ruskoj listi. Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta kritikovao prije svih Latviju i Estoniju zbog odnosa prema manjinama koje govore ruski jezik.
Naime, dvije baltičke države potiskuju korištenje ruskog jezika. Obrazovanje treba biti organizovano još samo na nacionalnim jezicima. A onaj ko posjeduje ruski pasoš i želi nastaviti živjeti u Latviji moraće najkasnije iduće godine dokazati poznavanje latvijskog jezika. U protivnom mu prijeti deportacija, čak i ako je cijeli život proveo u Latviji.
Kakve su posljedice raspisivanja potjernica?
Sve dok ne kroče na rusk teritoriju raspisana potjernica za pogođene osobe nema nikakvih posljedica. Ali u Ruskoj Federaciji one bi morale očekivati hapšenje i kazneni postupak pod optužbom kriminalne aktivnosti.
Da. S predsjedničkim izborima u martu Putin želi pokazati da se zalaže za odbranu svih Rusa – ne samo kod kuće nego i izvan ruskih granica. Šef Kremlja želi se pozicionirati kao snažan, odlučan predsjednik. Zbog toga stavlja na kocku ionako napete bilateralne odnose s baltičkim zemljama.
Na kraju, ali ne manje važno, ova lista takođe nadopunjuje sliku neprijateljske Evrope koja snažno podržava ratnog protivnika, Ukrajinu. Naročito se estonska premijerka Kalas zalaže za dalje isporuke oružja i veću podršku Ukrajini, prenosi „N1„.