28.7 C
Banja Luka

Ti meni donaciju, ja tebi tender: Kako stranke troše javni novac?

Političke stranke na izborni dan izvrše najmanje 600.000 KM poreske utaje, jer ne plate posmatrače onako kako je to Zakonom precizirano, već u gotovini iz crnih fondova.

Osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka u Bosni i Hercegovini. Tako glasi jedan od 14 zahtjeva Evropske komisije upućen vlastima ove zemlje. Ovo je jedan od prioriteta o kojem se najmanje govori u javnosti, a o njemu gotovo nikako ne govore predstavnici političkih stranaka.

Transparentno finansiranje političkih stranaka u BiH ne postoji, a takav ambijent pogodan je za razvoj korupcije. Kada bismo imali jasan prikaz koja privatna preduzeća doniraju novac političkim strankama, tada bi nam bilo jasnije zbog čega određana privatna preduzeća dobijaju poslove od javnih institucija kojima upravljaju političke stranke. Podsjećamo da je zakonski zabranjeno da privatne firme koje posluju s javnim institucijama doniraju novac političkim strankama.

Prema podacima Transparensi internešnela BiH, firme koje su uručile donacije partijama u pretprošloj godini od države su dobile preko 55 miliona maraka ugovora. Takođe, od 2000 donacija fizičkih lica 40 posto priloga dale su osobe koje obavljaju neku od javnih funkcija. Analize finansiranja političkih stranaka radile su dvije nevladine organizacije koje se najviše bave izbornim procesom u BiH – Koalicija za fer i slobodne izbore Pod lupom i Transparensi internešnel BiH.

Da nije bilo angažmana ove dvije organizacije, javnost ne bi imala ni približno jasnu sliku o tome koliko novca troše političke stranke, a koliko istovremeno prijavljuju da su potrošile.

Osim što je uspostavljanje transparentnosti finansiranja političkih stranaka važan korak ka Evropskoj uniji, to je čin koji je potreban i građanima ove zemlje. Potreban zbog toga što političke stranke u BiH zloupotrebljavaju javne resurse, odnosno novac građana u svrhu vlastite promocije.

Sankcije koje su stimulišuće za moguće prekršioce

Dario Jovanović, direktor projekta Koalicija Pod lupom, kaže da je ova organizacija radila analizu finansiranja političkih stranaka 2018. godine, kada su se u BiH održavali opšti izbori.

“U sklopu dugoročnog posmatranja za svake izbore pratimo segment kršenja zakona od političkih stranaka, koji može uključivati i segment finansiranja, s tim da ti finansijski podaci dolaze u periodu tik pred izbore ili nakon izbornog dana. Dakle, govorim o tome da stranke šalju redovne, godišnje finansijske izvještaje i ad hoc izvještaje o finansiranju kampanje za izbore.

Kada smo radili to istraživanje, jedno od ključnih zaključaka je bilo da se radi o jednoj od najslabije regulisanih oblasti izbornog procesa, da su zakoni i propisi koji regulišu oblast finansiranja političkih stranaka zastarjeli i nedorečeni, često nedovoljnog opsega, propisuju izuzetno niske sankcije koje su čak stimulišuće za moguće prekršioce i propisi se krše u praksi bez adekvatnih posljedica”, govori za Buku Jovanović.

Navodi kako je Centralna izborna komisija BiH zadužena za segment finansiranja političkih stranaka i reviziju njihovih finansijskih izvještaja.

“Ali, u tom odjelu Centralne izborne komisije radi troje ljudi, tako da mi reviziju izvještaja političkih subjekta i ustanovljena kršenja i sankcije koje se izriču imamo obično s nekih godinu i po zakašnjenja, odnosno godinu i po nakon samog podnošenja izvještaja. Faktički dočekamo naredne izbore, a da pričamo o tome šta se desilo na prošlim izborima u segmentu zloupotreba finansiranja političkih stranaka i koje su sankcije”, kaže Jovanović, konstatujući da je dobro da sankcije postoje.

“Dobro je da Centralna izborna komisija u većoj mjeri izriče te sankcije, iako sankcije nisu još one maksimalne koje mogu biti. Dakle, riječ je o tome da je maksimalna kazna do 30.000 KM, a da se u slučajevima kada je riječ o težem kršenju sankcija može iznositi i do tri puta iznosa za koji se stranka tereti da je prekršila Zakon o finansiranju političkih stranaka, i ovo je sankcija koja se vrlo rijetko izriče”, ističe direktor projekta Koalicija pod lupom.

Skoro dva miliona maraka prikrile u kampanji najveće političke stranke

Srđan Traljić, portparol Transparency International BiH, kaže kako je ova organizacija u svojim analizama ustanovila da stranke raspolažu s puno većim iznosima novca od onoga što prikazuju u svojim finansijskim izvještajima.

“To smo utvrdili kroz svega nekoliko segmenata izborne kampanje. Mi, naravno, nismo mogli da pratimo sve, ali smo pratili najznačajnije segmente kampanje. Posljednja dva izborna ciklusa radili smo media monitoring, radili smo i monitoring vanjskog oglašavanja na bilbordima, pratili smo i predizborne skupove i radili smo procjenu koliko to sve košta.

Kada se to sve sabralo, izračunali smo da su za posljednji izborni ciklus blizu dva miliona maraka ove najveće političke partije prikrile, a sličan iznos je bio i 2020. godine. Mi smo utvrdili veće iznose novca u svega četiri segmenta kampanje, nego što su stranke ukupno prikaze za sve segmente kampanje”, ističe za Buku Traljić, konstatujući da stranke troškove kampanje prikazuju u znatno nižem iznosu u odnosu na ono što se utvrdi na terenu.

“Nastupe ovih estradnih zvijezda na svojim skupovima prikazuju u nekim mizernim iznosima, recimo imali smo na završnom skupu SNSD-a za posljednje izbore nastupe Ace Lukasa i Cece Ražnatović, a SNSD je kroz finansijski izvještaj nastupe pjevača prikazao kao njihovu donaciju u činjenju od 9.000 KM. Eto, oni su to uradili od sebe toj političkoj stranci, a sličan taj nastup Olimpijski centar Jahorina 2018. godine platio je 78.000 KM. Ako je OC Jahorina platio toliko, ne vidimo zbog čega bi stranka plaćala toliko manje.

Sve indicije koje imamo govore da se ta razlika u novcu plaća iz javnog sektora, da stranke novcem poreskih obveznika prebijaju račune sa svojim stranačkim finansijerima. Ovdje imamo i jedan krivični proces koji se vodi protiv bivšeg direktora Instituta za javno zdravstvo Branislava Zeljkovića i u tom predmetu vidjeli smo svjedočenje da se novac od nekog tendera nosio u stranku, što je bila svojevrsna potvrda ovoga na šta mi ukazujemo. Iz tih razloga potrebna nam je bolje kontrola finansiranja političkih stranaka”, govori Traljić.

Tokom protekle izborne kampanje za opšte izbore u Bosni i Hercegovini političke stranke potrošile su, prema procjeni Transparensi internešnela BiH, najmanje 11,5 miliona maraka na predizborne skupove, oglašavanje na bilbordima, u medijima i na Facebooku. Ovo je do sada bila najskuplja kampanja. Tokom praćenja predizbornih aktivnosti od 1. jula do 1. oktobra 2022. godine posmatrači TI BiH zabilježili su preko 2.215 slučajeva zloupotrebe javnih resursa u svrhu promocije stranaka i kandidata.

S druge strane, u 2023. godini političke stranke su iz budžeta dobile 19.4 miliona KM.

Posmatrači priznali da su plaćeni, a stranke to nisu prijavile

Govoreći o ključnim problemima, Jovanović kaže da se javna sredstva zloupotrebljavaju u stranačke svrhe.

“Često se to događa kroz segment finansiranja političkih stranaka koje se uglavnom finansiraju iz budžeta. Dakle, više od 80 posto novca s kojim operiraju političke stranke je novac iz budžeta. Neke političke stranke se isključivo finansiraju iz budžeta, na različitim nivoima. I onda se taj javni novac građana koji je namijenjen za funkcionisanje političkih stranaka često zloupotrebljava u neke stranačke i privatne svrhe”, podvlači Jovanović.

Navodi kako je drugi problem to što samo dio sredstava završi u izvještajima političkih stranaka.

“Ja ću samo primjer spomenuti. Na osnovu analize iz 2018. godine, u slučaju niti jedne stranke koja je u tom momentu bila parlamentarna na državnom ili entitetskim nivoima, dakle riječ je o 18 subjekata koje smo mi analizirali, nije bio naglašen trošak plaćanja izbornih posmatrača. A znamo da ih je na tim izborima bilo angažovano oko 60.000. Znamo da su bili plaćeni, to su otvoreno govorili ljudi koji su radili za njih, ali su bili plaćeni u gotovini. Kada smo pitali političke stranke da li plaćaju posmatrače, da li s njima potpisuju ugovore koji su zakonska obaveza i da li plate pripadajući porez na te ugovore, što je takođe zakonska obaveza, samo tri stranke su odgovorile.

U dva slučaja su nam rekli da ne plaćaju posmatrače, a u jednom slučaju da centrala nije zadužena za to već opštinski odbori stranke i da kao nemaju tu informaciju. Dakle, 15 od 18 stranaka nije uopšte odgovorilo. Ovdje se radi o tome da političke stranke imaju crne fondove koje koriste za plaćanje i posmatrača i plaćanje drugih vidova stranačke promocije i različitih usluga u svrhu kampanje, a da to nije prikazano u finansijskim izvještajima”, naglašava Jovanović, te upozorava da su u ovom slučaju dva ključna pitanja.

“Prvo je odakle taj novac dolazi, a drugo kako oni koji pretenduju da budu u zakonodavnim institucijama i sutra donose zakone, zapravo, na izborni dan najmanje 600.000 KM izvrše poreske utaje, jer ne plate posmatrače onako kako je to Zakonom precizirano. Biće zanimljivo i dalje pratiti to, jer se ponavlja u kontekstu izbora da se to ne prikazuje u finansijskim izvještajima”, kaže nam Jovanović.

Traljić napominje da se nedavne izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik jednim dijelom tiču i finansiranja stranaka.

“Vidjećemo kako će to funkcionirati u praksi. Nama kao organizaciji koja radi monitoring će sada biti puno lakše kada stranke objave izvještaje prije izbora, odnosno koliko su novca potrošile na tu kampanju, tako da ćemo te izvještaje uporediti s onim što mi utvrdimo na terenu i vidjećemo koliko su izvještaji realni.

Ono što je problem jeste što su kapaciteti službe za reviziju Centralne izvorne komisije ograničeni i po nekoliko godina čekamo izvještaje, pa se onda raspravlja o stvarima koje više nisu ni aktuelne”, kaže portparol TIBiH.

Potrebno je povećati sankcije i uvesti privremenu mjeru zabrane finansiranja političke stranke iz budžeta

No, sve to je nedovoljno. Državna vlast mora donijeti novi zakon o finansiranju političkih stranaka. Koalicija Pod lupom je, podsjeća Jovanović, prije nekoliko godina dala preporuke koje se odnose na reviziju pravnog okvira.

“Pogotovo u smislu da treba ispoštovati preporuke GRECO-a, dakle grupe država za borbu protiv korupcije savjeta Evrope, koje je ukupno dalo devet preporuke u oblasti finansiranja političkih stranaka. Bila je implementirana svega jedna na prihvatljiv način, pet djelimično, a tri nisu bile implementirane. Koliko znam ništa se nije promijenilo, jer se nije ni mijenjao Zakon o finansiranju političkih stranaka.

Takođe, potrebno je povećati sankcije, da one budu daleko više odvraćajućeg karaktera. Potrebno je uvesti privremenu mjeru zabrane finansiranja političke stranke iz budžeta ako se utvrde teže nepravilnosti. Povećati izvjesnost kažnjavanja, da se zna da će oni koji budu radili određene nepravilnosti biti zaista i kažnjeni pravovremeno i adekvatno”, objašnjava Jovanović.

Dodaje kako je potrebno spriječiti zloupotrebu javnih resursa u izborne svrhe, a kroz segmente crnih fondova.

“Djelimično je to sada unaprijeđeno kroz zakon. Potrebno je uvesti obaveze evidentiranja svih prihoda političkih stranaka, pa i onih najmanje vrijednosti. Sada je u obavezi da se evidentira samo prihod koji je veći od 100 KM. Ukinuti mogućnost priloga u gotovini i prebaciti sve na transakcijski račun, dakle svo poslovanje političkih stranaka putem računa u banci. To je jedini mogući način da se prate finansijski tokovi, da se eventualno utvrđuje tok tog novca.

Takođe, potrebno je uvesti i obavezu detaljnijeg prikaza rashoda u finansijskim izvještajima. Mi ono što sada imamo je jedna besmislena klasifikacija troškova iz kojeg ne možete vidjeti na šta su novac trošile političke stranke i ponuditi to kao informaciju biračima koja bi možda utjecala i na njihove glasačke preferencije. Mi sada, recimo, imamo kao stavku “drugi troškovi kampanje” koja obično značajna ili čak najveća kod nekih političkih stranaka, a ne znamo za šta se tu, zapravo, trošio novac.

Uz sve ovo potrebno je i poboljšanje same kontrole. Ako za ove izbore imamo registrovao 305 političkih subjekata , od toga je 127 stranaka, da li je razumno očekivati da mi možemo blagovremeno, pravovremeno postupati i revidirati te izvještaje ako tri osobe u Centralnoj izbornoj komisiji rade na tome”, jasan je Jovanović.

Ako stranka ne može da objasni odakle joj pola miliona KM, onda je to posao za pravosudne institucije

Traljić napominje kako mora postojati saradnja institucija, razmjena informacije, te da ne može CIK sam raditi posao.

“Pogledajte kako to izgleda u drugim zemljama i biće vam jasno. Pogledajte proces protiv Donalda Trampa za finansiranje njegove kampanje. Djeluje da se kod nas događaju i gore stvari, a tamo se vodi krivični proces. Osim Centralne izborne komisije, i druge institucije bi trebal da se pozabave time, ako imamo podatke da stranke za dva miliona KM manje prikažu vrijednost kampanje, u odnosu na ono što smo mi nezavisno utvrdili fotografisanjem bilborda.

Stalno se priča o Centralnoj izbornoj komisiji, ali druge institucije bi se trebale pozabaviti time odakle toliki novac tim političkim partijama. Neko im je dao taj novac i pod nekim uslovima. Sve institucije moraju sarađivati kako bi kontrola finansiranja političkih partija bila adekvatna i kako i mogli stati ukraj tome”, potcrtava Traljić.

Zakonski je zabranjeno da privatna preduzeća koja imaju sklopljene ugovore s institucijama izvršne vlasti finansiraju stranke.

“Mi iz Transparensija smo to prijavljivali svake godine, pregledamo tendere i finansijske izvještaje i nađemo firme koje su donirale novac strankama, a koje su dobijale poslove od javnih institucija. CIK izrekne neke simbolične sankcije, i kao efekat toga imate da su svi prestali to prijavljivati. Imate stranku koja vrti milione, a koju zvanično niko ne finansira od privatnih preduzeća i sve svoje prihode pravda prihodima iz budžeta i donacijama fizičkih lica.

Međutim, prikažu daleko manje troškove kampanje od onoga što mi utvrdimo na terenu, a imaju i daleko veće troškove. Nije trošak političke partije samo kampanja, njihovi troškovi su daleko veći od samog segmenta izborne kampanje tih mjesec dana. Sve to treba uzeti u obzir kod analiziranja finansiranja političkih partija da bi se ta oblast uredila jer je važna za prevenciju korupcije”, naglašava Traljić.

Podsjeća kako je Centralna izborna komisija ranije imala Prijedlog zakona o finansiranju političkih stranaka, ali napominje kako nije stvar sve jednog zakona.

“Imate krivično zakonodavstvo koje jasno određuje neke stvari. Ako vi ne možete da objasnite odakle vam pola miliona maraka kroz vaš finansijski izvještaj, mislim da je posao za institucije da to utvrđuju. Ne treba im poseban zakon, oni zakon već imaju.

Treba samo dobra volja pravosudnim institucijama. Što se tiče zakona, iskustvo me naučilo da smo mi znali svaki zakon obesmisliti kroz neku primjenu, kroz nerad, kroz nečinjenje, kroz skrivanje iza tuđe odgovornosti, a onda kada imate politički nalog da nekoga procesuirate, onda se može sve procesuirati, onda se vade i afere iz 2007. godine i neki sitni slučajevi. Dakle, sve se može kada postoji politička volja. Možemo imati i najbolje zakone, ali dok institucije ne počnu da provode te zakone, bojim se da ćemo se vrtiti ukrug”, zaključuje Traljić.

Nikada nismo čuli da neka stranka javno insistira da se što prije radi na donošenju novog zakona o finansiranju političkih stranaka, što nam donekle i govori kako im se baš i ne žuri da ovu oblast urede. A ne žuri im se upravo iz razloga što svim političkim subjektima, očigledno, odgovara da njihovo finansiranje ne bude u potpunosti transparentno.

(Buka) Foto: Buka

NAJNOVIJE VIJESTI:
Related news

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here