Do predsjedničkih izbora u Crnoj Gori ostalo je još manje od tri nedjelje, ali spisak kandidata još nije kompletiran.
Državna izborna komisija (DIK) do danas je potvrdila četiri predsjedničke kandidature, a još toliko je na čekanju.
Državna izborna komisija do sada je potvrdila kandidature aktuelnog predsjednika države Mila Đukanovića, koga je kandidovala Demokratska partija socijalista (DPS), lidera DF Andrije Mandića, Draginje Vuksanović Stanković iz Socijaldemokratske partije (SDP) i lidera Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića.
Dok je kandidatura Đukanovića proglašena juče, lider DF-a Andrija Mandić uveliko je započeo svoju predsjedničku kampanju. On je objavio predizborni spot sa mladim aktivistima, gdje govori o pomirenju, budućnosti i ekonomiji.
„Mi smo u misiji pomirenja Crne Gore, i mi treba, a posebno vi mladi, da doprinesete tome. Dosta smo se dijelili, dosta smo se svađali, sada je prava prilika da se Crna Gora pomiri i da krene naprijed“, kaže Mandić u spotu objavljenom na Twitteru.
Draginji Vuksanović Stanković iz Socijaldemokratske partije (SDP), jedinoj dami među kandidatima, DIK je kandidaturu potvrdio 23. februara.
Lideru Ujedinjene Crne Gore Goranu Daniloviću kandidatura je potvrđena u ponedjeljak, nakon što ju je prethodno DIK odbio jer nije imao dovoljno validnih potpisa. Danilović je tada rekao da je neko brisao podatke s obrazaca s potpisima, zbog čega je obaviješteno i Specijalno državno tužilaštvo.
Na čekanju još četiri imena
Potvrdu Državne izborne komisije čeka još četiri kandidata.
U danu kada je isticao rok za prijavu kandidata, Demokrate su kandidovale svog čelnika Aleksu Bečića, a Pokret „Evropa sad“ potpise za kandidaturu Jakova Milatovića.
Nekoliko sati do isteka roka potpise podrške DIK-u dostavio je i influenser Jovan Radulović Jodžir, a DIK bi još trebalo da odlučuje i o kandidaturi Nikšićanina Željka Matijaševića kojeg je predložila Grupa građana.
Lider Demokrata, nekadašnji predsjednik crnogorskog parlamenta, Aleksa Bečić u predsjedničku trku ulazi prvi put. Bečić je nakon sjednice Glavnog odbora stranke, naveo da je kao predsjednički kandidat spreman da se bori za svoju zemlju i narod, prenosi Euronews.
„Spreman sam da se borim za našu čast, slobodu, državnosti i jedinstvo. Spreman da se borim za našu budućnost, sve vjere i nacije. Vjerujem da ćemo mi, protivnici bivšeg režima, biti poslednji narod koji se branio od svog predsjednika“, rekao je on.
Matijašević je DIK-u predao sedam potpisa podrške, nakon čega je iz tog tijela konstatovano da „prilikom predaje kandidature za predsjedničke izbore nije podnio ništa od onoga što je propisano“, te da će, ukoliko želi da učestvuje u trci za predsjednika Crne Gore, morati da za 48 sati dostavi sva potrebna dokumenta.
DIK je odbio kandidata pokreta Evropa sad Milojka Spajića, što je slučaj koji je do sada izazvao najviše pažnje, nakon čega je ovaj pokret kandidovao Jakova Milatovića.
„Mislim da sam pravi kandidat iz PSE da u narednom periodu konačno u Crnoj Gori budem predsjednik svih građana što do sada nije bio slučaj. Vjerujem u siguran prolaz u drugi krug, i vjerujem da će 2. aprila konačno nakon 30-godišnje vladavine jednog čovjeka Crna Gora progledati i prodisati i vratiti se na put demokratskog razvoja“, kazao je Milatović.
Njega je podržao Dejan Vukšić iz Demohrišćanskog pokreta koji je prethodno najavio kandidaturu, pa potom odustao.
Od kandidature je odustao i bivši ministar pravde Vladimir Leposavić. Potpise podrške za njega je skupljala Grupa građana „Pravda za sve“.
Predsednik se bira na pet godina, verovatan drugi krug
Predsjednik Crne Gore se bira na pet godina, a biće izabran kandidat koji je dobio više od polovine važećih glasova birača koji su glasali.
Ako nijedan kandidat ne dobije natpolovičnu većinu, biće održan drugi krug izbora za 14 dana, 2. aprila, u kome će učestvovati dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova.
Analitičari su sigurni su da će se predsjednik Crne Gore birati u drugom krugu predsjedničkih izbora koji bi onda trebalo da se održe 2. aprila.
I prije nego što je potvrđen kandidat DPS, profesor Fakulteta političkih nauka Miloš Bešić rekao je da ukoliko to bude Đukanović, on će i osvojiti najviše glasova u prvom krugu. Ipak, raspored bi mogao na novom glasanju da bude drugačiji.
„Nezamislivo je da nemamo drugi krug, ja ne vidim način da neko pobijedi u prvom krugu. Ako bude Đukanović kandidat on će imati najveći broj glasova u prvom krugu, ali je sasvim izvijesno da ćemo imati drugi krug, DPS kolokvijalno ni od koga ne može da uzme glasove. Tu jedino u drugom krugu ako se plasira, a nije nemoguće, Mandić ima problem i to je jedini scenario, makar u ovoj situaciji, bi DPS dobio izbore. Glasači Spajića, Milatovića i Bečića u toj situaciji ostali bi u apstinenciji, neki bi otišli da glasaju za Mandića, ali to izgleda ne bi bilo dovoljno da dobije drugi krug. Svaki drugi scenario, ako Milatović i Bečić idu u drugi krug, DPS gubi“, zaključio je Bešić.
Da predsjednik Crne Gore bude izabran u prvom izbornom krugu ne očekuje ni predsjednik Pokreta Preokret i analitičar Srđan Perić. On smatra da bi se to jedino desilo da je nova većina na izbore izašla s jedinstvenim kandidatom.
Na posljednjim predsjedničkim izborima, koji su održani 15. aprila 2018. godine, učestvovalo je sedam kandidata, a aktuelni predsjednik Milo Đukanović pobijedio je u prvom krugu osvojivši 53,9 odsto glasova. Na birališta je tom prilikom izašlo oko 64 odsto birača.
