29.7 C
Banja Luka

U Srpskoj je preko 700 v.d. direktora – Kriminalni način upravljanja i metod za ucjenu

U Republici Srpskoj, vršioci dužnosti direktora u javnim preduzećima ostaju na svojim pozicijama godinama, iako je to prvobitno zamišljeno kao prelazno rješenje. Ova praksa, koja nije zakonom regulisana, otvara vrata za razne zloupotrebe i dovodi do toga da čak i narodni poslanici obavljaju duple javne funkcije.

Ivo Andrić je jednom prilikom rekao: „Zarobiti čovjeka čekanjem, to je najsigurniji način vladanja njim.“ Ova izjava se svakog dana potvrđuje u Republici Srpskoj, gdje mnogi vršioci dužnosti direktora javnih preduzeća ostaju u fazi čekanja čak i po nekoliko godina.

Status vršioca dužnosti direktora trebao bi biti privremen i trajati najkraće 3, a najduže 9 mjeseci. Međutim, mnogi od njih ostaju na tim pozicijama godinama, kršeći zakon i ostavljajući prostor za razne manipulacije.

Pravni stručnjak Milan Blagojević objašnjava ovu situaciju: „Postavljanjem nekoga na poziciju vršioca dužnosti direktora na samo dva ili tri mjeseca, šaljete poruku da, ako se ne ponaša kako vlast želi, neće biti ponovo izabran. Time se ti ljudi pretvaraju u korisne izvršioce potreba moćnih pojedinaca.“

Posebno zabrinjavajuće je što često u skupštinskim klupama sjede poslanici koji istovremeno obavljaju funkciju vršioca dužnosti direktora. To stvara sukob interesa i dovodi do pitanja integriteta i odgovornosti.

Primjeri su brojni: Dražen Vrhovac, v.d. direktora Investiciono-razvojne banke RS od januara 2020. godine, Maksim Skoko, v.d. direktora Rudnika i termoelektrane Gacko od prije godinu dana, te Darko Banjac, na istoj poziciji u „Banji Mlječanici“ od maja 2020. godine.

Među njima je i Dejan Kusturić, rekorder po dužini mandata, koji je na poziciji v.d. direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od 2016. godine, kao i Milan Dakić, koji obavlja tu funkciju u „Putevima RS“ od decembra 2022. godine.

Ova praksa ne samo da krši zakon, već često postavlja ljude na pozicije za koje nemaju odgovarajuće kvalifikacije. Ovo ne samo da narušava integritet institucija, već dovodi i do neefikasnosti i nekompetentnosti u upravljanju javnim preduzećima.

Iako postoji zakonsko rješenje za ovaj problem, njegova primjena je nedovoljna. Ombudsman za ljudska prava ima pravo da pokrene sudski postupak tamo gdje se smatra da se krši zakon, ali do sada nije bilo mnogo sudskih postupaka ili žalbi protiv vršilaca dužnosti direktora.

Ova praksa ostavlja građane Republike Srpske na gubitku, dok se političke igre nastavljaju na štetu institucija i društva u cjelini. Potrebno je hitno preduzeti mjere kako bi se osigurala transparentnost, odgovornost i zakonitost u upravljanju javnim preduzećima, kako bi se osiguralo da služe interesima građana, a ne političkih elita.

(Vijesti Srpske)

NAJNOVIJE VIJESTI:
Related news

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here