“Ova zemlja koja se zove Republika Srpska nema osnovna sredstva za isplatu osnovnih obaveza između kojih je isplata dugovanja od 1,1 milijardu”, rekao je Govedarica.
Zbog dugovanja koja ima, Republika Srpska pokušava dobiti novac od kineskih financijskih fondova.
Naime, u lipnju ove godine Republici Srpskoj dospijeva najveći rat od 200 milijuna eura za obveznice koje su prodane na bečkoj berzi prije pet godina.
Iz Ministarstva finansija RS nije odgovoreno na upitRadija Slobodna Evropa(RSE) iz kojih će izvora biti isplaćena ova rata.
Ovdje se ne završava dugovanja RS. Do kraja godine Republika Srpska treba da vrati više od 500 milijuna eura koje je posudila od raznih financijskih institucija.
„Republika Srpska je kupila helikoptere za 45 milijuna, pa je Dodik kupio avion za 22 milijuna milijuna, pa za Srpsku open potrošeno je 45 milijuna. Svaka čast Novaku Đokoviću, ali to su velike pare. Pa se za skijališta izdvajaju desetine milijuna. Hoću da kažem, neki troškovi, koje pravi Vlada Republike Srpske daleko su iznad potencijala i mogućnosti financijskog prihoda”, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Uvidom u informaciju Ministarstva finansija i trezora BiH, vanjski dug Republike Srpske premašio je dvije milijarde i sto milijuna eura.
Prema službenim informacijama, Republika Srpska je do sada na međunarodnom financijskom tržištu emitirala obveznice u vrijednosti od 915 milijuna maraka (467,8 milijuna eura).
Šta se zna o kineskim fondovima sa kojima RS pregovara?
Pregovore sa tri kineska financijska fonda započeo je predsjednik Vlade RS Radovan Višković tokom posjete Pekingu početkom ovog mjeseca.
Do sada nisu zvanično saopšteni rezultati razgovora, ali je iz Vlade RS najavljen dolazak predstavnika fondova iz Kine u Banjaluku na dalje pregovore.
Za RSE iz Ministarstva finansija RS nije odgovoreno ni na pitanje o kom se iznosu novca pregovara sa kineskim fondovima, namjeni utroška tih sredstava, kao ni kada će pregovori biti nastavljeni.
Višković je tijekom posjeta Kini razgovarao s predstavnicima Kaiyuan fonda, Shanxi International Trust fonda i fonda čiji je naziv Jiyuan Zaihua Management. Nijedan od ova tri fonda nema zvaničnu web stranicu.
Višković je u Peking otišao nakon što je njegov stranački šef Milorad Dodik krajem marta izjavio da je Kina kao instrument garancije i financiranja spremna prihvatiti obveznice Republike Srpske.
Opozicione stranke traže parlamentarnu raspravu zbog dugova RS
Pregovori sa kineskim fondovima jasan su pokazatelj upitnosti isplate dospjelih dugova.
Tako je za Radio Slobodna Europa najavljeno zaduženje kod Kine komentirao potpredsjednik Partije demokratskog progresa Igor Crnadak. Dodaje kako je opozicija spremna zahtijevati održavanje posebne rasprave u Skupštini RS o dugovima.
„Situacija je dosta ozbiljna, posebno s obzirom na klauzule koje stoje u ugovorima s nosiocima tih obveznica, prema kojima mogu ući u vlasništvo kompanije u kojoj Vlada RS ima većinski udio, ukoliko se ne vrati dug. Vidimo da je situacija dosta teška i da pokušavaju sada da se zaduže na trećoj strani, pokušavaju sada iu Kini”, kaže Crnadak.
Kao poslanik u Skupštini RS, ističe on, postavio je i poslaničko pitanje entitetskom ministarstvu finansija Zori Vidović u vezi otplate duga.
„Ona je rekla da RS ima pare, ali da nisu na nalogu. To je nemoguće. Također je dodala da će RS već u aprilu početi da otplaćuje taj dug za bečku berzu, ali mi do sada nismo vidjeli informaciju da se to dešava“, rekao je Crnadak.
Šef poslaničkog kluba Srpske demokratske stranke u Skupštini RS Vukota Govedarica povezao je dugove RS sa usvajanjem Plana o državnoj imovini koji se odnosi na djelovanje predstavnika RS u institucijama BiH, a potpisan je 24. aprila u Banjaluci.
„Zaključci nisu sprovodivi nisu realni. Njega to ne zanima, njega samo zanima da se igra sa emocijama svog naroda. Ova zemlja koja se zove RS nema osnovna sredstva da isplati osnovne obaveze među kojima je isplata dugovanja od 1,1 milijardu“, rekao je Govedarica.
Dodao je da je Dodiku prvenstveno cilj da „namakne pola milijarde“.
S druge strane, predsjednik RS Milorad Dodik nedavno je na konferenciji za novinare priznao da ove godine ispunjavaju „nešto veće obaveze“, ali da je „Republika Srpska sposobna i spremna da izvršava sve svoje obaveze“.
Politika konfrontacije sa Zapadom poskupljuje dug
Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, za RSE ocjenjuje kako nije sporno da RS još nije dotakla „prag“ prezaduženosti, ali da je struktura skupih kredita takva da „može vrlo brzo nastati problem“.
„Uzimali smo kredite od privatnih povjerilaca koji su znatno skuplji od onih od MMF-a i Svjetske banke. Situacija je još teža, jer se radi o uvjetno kratkoročnim kreditima, do pet godina. Ranije su svi krediti bili na 10, 12 godina“, kaže Đogo.
Dodaje da je okretanje skupih kredita u RS, rezultat političkog „zatezanja“ sa razvijenim zemljama Zapada.
„I ta jedna politika, da ne kažem konfrontacije, ali neslaganja sa razvijenim zemljama, dovela je do toga da imamo takvu strukturu, kakvu sada imamo spoljni duga“, kaže Đogo.
Situacija u budućnosti je, smatra Đogo, još lošija jer će se zaduživanje kod privatnih financijskih institucija još poskupiti zbog rasta kamatnih stopa.
Prosječna kamata po kojoj se RS do sada zaduživala u skupim kreditima, iznosila je oko pet odsto.
„Republika Srpska bez osam posto kamata sigurno neće moći dizati kredite i to je problem koji može nastati – da plaćamo vrlo skupo svoje dugove. Izlaz bi bio da refinansiramo svoje dugove na više godina i po nižoj kamatnoj stopi. To je moguće samo ako ste dio , uvjetno rečeno, Međunarodne zajednice koja odlučuje o kreditnim sredstvima međunarodnih financijskih institucija”, zaključuje Đogo.
Gdje je RS u odnosu na Federaciju BiH?
Prema službenim podacima, drugi bh. entitet, Federacija Bosne i Hercegovine, ima nešto veći vanjski dug u odnosu na RS, koji iznosi oko 2,79 milijardi maraka. Ne, taj se entitet ne zadužuje na međunarodnim financijskim tržištima prodajom obveznica po skupim kamatama.
Ekonomista Zoran Pavlović ističe da je razlog za to iu činjenici što Federacija BiH ima duplo bolje pokazatelje ukupne vrijednosti dobara i usluga proizvedenih tijekom cijele godine, a s druge strane nema preskupa javnih ulaganja. On podsjeća i da je u toku 2022. godine propuštena šansa da se sačuva više sredstava dobivenih od Uprave za indirektno oporezivanje u iznosu od oko 250 milijuna eura.
„To je otišlo na izbore, na predizbornih 100 maraka socijalnih isplata, na povećanje plate u javnom sektoru i na povećanje penzije. Ako ništa ne štediš, ne možeš da vratiš dug“, rekao je Pavlović.
Prema odluci Skupštine RS u ovoj godini dozvoljeno je zaduženje do 1,08 milijardi maraka (oko 555 milijuna eura).
U entitetskom budžetu za 2023. godinu, za otplatu dugova izdvojeno je 922,4 milijuna KM (oko 473,7 milijuna eura), što je više nego dvostruko u odnosu na prošlu godinu, kada je za to bilo namijenjeno nešto više od 450 milijuna KM. .
(BN/RSE) Foto; Biznis.ba
