Nakon primanja Finske u Alijansu kopnena granica između zemalja NATO-a i Rusije udvostručava se na 2.600 kilometara.
Finska, koja je juče zvanično postala 31. članica NATO-a, dijeli 1.300 kilometara granice sa Rusijom. Od Barentsovog mora na sjeveru do Finskog zaljeva na jugu, granica uglavnom prolazi kroz šume, a u blizini skoro da nema većih naselja i uglavnom je neasfaltirana.
Prema stručnjacima u sjedištu NATO-a, finska vojska trenutno može sama obezbjediti ovu granicu.
Finska nikada nije ukinula služenje vojnog roka za muškarce, tako da ima 24.000 aktivnih vojnika i preko 900.000 obučenih rezervista. U slučaju odbrane, kopnena vojska, mornarica i vazduhoplovstvo mogli bi se povećati na 280.000 žena i muškaraca.
„Za populaciju od 5,5 miliona je relativno velika vojska“, kaže Jakob Vestberg, profesor na Univerzitetu za odbranu u Stokholmu.
Poređenja radi, njemački Bundesver ima samo 183.000 ljudi i 30.000 rezervista i to uz populaciju od preko 82 miliona stanovnika. I vojna obaveza je ukinuta prije nekoliko godina.
„Pristupanje Finske NATO-u je istorijski događaj“, izjavio je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.
On je rekao da će Alijansa obezbijediti da i Švedska postane punopravni član, prenio je Reuters.
„Za razliku od drugih zemalja, Finska nije smanjila svoja ulaganja u vojsku nakon hladnog rata“, kazao je Stoltenberg i dodao da Finska čini NATO jačim.
Tako, između ostalog, vazdušne snage Finske doprinose sa 60 modernih borbenih aviona u velikoj mjeri obrani teritorija NATO-a.
Finska će sama odlučiti da li će na svojoj teritoriji rasporediti trupe drugih država, rekao je Stoltenberg juče uoči samita Alijanse na kojem je ova zemlja primljena u članstvo NATO-a.
„Finske oružane snage su na nivou NATO-a i mogu se bez poteškoća integrisati u sve procese“, navode iz sjedišta NATOa u Briselu.
Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, izjavio je da širenje NATO-a primorava Rusiju da preduzme kontramjere kako bi osigurala sopstvenu bezbjednost i u taktičkom i strateškom smislu.
„Kremlj smatra da se time ponovo pogoršava situacija. Širenje NATO-a je napad na našu bezbjednost i nacionalne interese Rusije. Upravo tako gledamo na to. Naravno, to nas primorava da preduzimamo kontramjere kako bismo osigurali našu bezbjednost u taktičkoj i strateškoj sferi“, rekao je Peskov.
Dodao je da će kontramjere biti onakve kakve Rusija bude smatrala neophodnim.
„Pažljivo ćemo pratiti šta će se dešavati u Finskoj, kako će sjevernoatlantski blok koristiti teritoriju Finske u smislu raspoređivanja oružja, sistema, infrastrukture koja će biti blizu naših granica i koja će nas potencijalno ugrožavati. U zavisnosti od toga ćemo i donositi mjere“, rekao je Peskov.
Ulazak Finske bio je najbrži proces pridruživanja neke nove članice u 74godišnjoj istoriji Atlantskog saveza. I Finska i Švedska podnijele su zahtjev tek u maju prošle godine zbog, kako su tada objasnile, početka rata u Ukrajini.
Turski parlament je u četvrtak ratifikovao ulazak Finske u Sjevernoatlantsku alijansu, tako što je svih 276 prisutnih poslanika glasalo „za“.
Švedska još neće postati član Sjevernoatlantske alijanse jer joj Ankara zasad nije dala zeleno svjetlo.
Turska je optužila Švedsku da krije članove Radničke partije Kurdistana, koju Ankara smatra terorističkom grupom.
Odnose dvije zemlje dodatno su pogoršali protesti u januaru u blizini turske ambasade u Stokholmu, na kojima je ekstremno desničarski političar spalio primjerak Kurana, prenosi DW.
