Dvojica lidera su imala 40 sastanaka „jedan na jedan“, a ruski predsjednik bio je prvi svjetski lider kojeg je Si posjetio kada je postao predsjednik Kine
Odluka kineskog predsjednika Si Đinpinga da posjeti Moskvu nije iznenađenje za one koji su pažljivo posmatrali šta se dešava, piše „Forin polisi“.
„Kada se čovjek odmakne i analizira odnos između Kine i Rusije, ne mogu se poreći grube činjenice: u svim dimenzijama – ličnim, ekonomskim, vojnim i diplomatskim – savez koji je Si izgradio sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom postao je mnogo značajniji nego većina današnjih zvaničnih saveza Sjedinjenih Država“, navodi list.
Dodaje se da je mnogim posmatračima još uvijek teško da povjeruju u savez Sija i Putina i podsjeća na izjavu bivšeg ministra odbrane SAD Džejmsa Matisa koji je 2018. godine rekao da Moskva i Peking imaju „prirodnu nepodudarnost interesa“.
Međutim, i pored turbulentne istorije dvije zemlje i raznih očekivanja, Si je uspio da izgradi odnos sa Putinom koji je važan za obojicu, piše „Forin polisi“ i ukazuje da je Putin bio prvi lider kojeg je Si posjetio nakon što je postao predsjednik Kine 2012. godine.
Od tada su dvojica lidera održala 40 sastanaka „jedan na jedan“, duplo češće nego što je to bio slučaj sa bilo kojim drugim svjetskim liderom. Putin Sija naziva „najboljim i najdražim prijateljem“, koji je, kako je Putin primjetio 2018. godine, jedini svjetski lider sa kojim je proslavio rođendan. Iste godine, kineski predsjednik je ruskog kolegu nazvao „najboljim i najintimnijim prijateljem“.
List primjećuje da su posljednjih godina kinesko-ruske ekonomske veze ojačale. Čak i prije početka rata u Ukrajini, Kina je postala najveći trgovinski partner Rusije i najveći kupac ruske nafte i gasa.
„Kina je prošle godina pružila ekonomski spas Rusiji, kupujući sve što Zapad neće, i pomažući Rusiji da zadrži pristup finansijskim tržištima usred oštrih zapadnih sankcija“, piše „Forin polisi“.
Kupovina ruskih energenata od strane Kine porasla je prošle godine za 50 odsto u odnosu na 2021. godinu, dok je međusobna trgovina dostigla rekordne visine. Kina je bila, ne samo najveći izvoznik u Rusiju 2022. godine, već je imala i najveći porast obima izvoza u Rusiju u odnosu na prethodnu godinu od bilo koje zemlje na svijetu.
Prošlog mjeseca, juan je prvi put prestigao dolar kao valuta kojom se najviše trguje na Moskovskoj berzi.
„Uprkos zapadnim sankcijama koje su imale za cilj da eliminišu ruski pristup kritičnim tehnologijama, kineski izvoz integrisanih kola u Rusiju udvostručio se 2022. godine“, piše američki list i dodaje da je Kina podržala Rusija u svakoj oblasti u kojoj to može da učini, bez velikih troškova po sopstvenu ekonomiju.
Istovremeno, Kina redovno učestvuje u zajedničkim vojnim vježbama sa Rusijom koje prevazilaze one koje Sjedinjene Države sprovode sa svojim „strateškim partnerom“ Indijom.
Ruski i kineski vojni štabovi sada imaju iskrene, detaljne diskusije o prijetnji koju američka nuklearna modernizacija i raketna odbrana predstavljaju svakom od njihovih strateških sredstava odvraćanja, navodi list.
Diplomatska saradnja dviju zemalja je pojačana i zbog stava Sija i Putina da Vašington radi protiv njihovih režima. Dvije zemlje skoro uvjek zajedno glasaju u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija i jačaju međusobne političke narative, dodaje „Forin polisi“.
„Istovremenim sukobom sa Kinom i Rusijom, SAD su pomogle u stvaranju onoga što je bivši američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Zbignjev Bžežinski nazvao ‘savezom oštećenih’. To je omogućilo Siju da preokrene uspješnu ‘trilateralnu diplomatiju’ Vašingtona iz sedamdesetih, koja je proširila jaz između Kine i primarnog neprijatelja Sjedinjenih Država – Sovjetskog Saveza, na načine koji su značajno doprinjeli pobjedi SAD u Hladnom ratu. Danas su Kina i Rusija, po Sijevim rečima, bliže od saveznika“, zaključuje američki list.
