Naslovna BIH Pacijent u komi, slabe šanse da se ikada probudi

Pacijent u komi, slabe šanse da se ikada probudi

Izvještaj Evropske komisije je poput doktorovog mišljenja o pacijentu koji je u komi, sa slabim šansama da se ikada probudi. Znakovi života gotovo da ne postoje.

U sred još jedne duboke političke krize u Bosni i Hercegovini i obnovljenih narativa o raspadu zemlje, pa čak i mogućem ratu, Komisija EU predstavila je svoj izvještaj o proširenju EU za 2021. god. Dok je prije deset godina predstavljanje Izvještaja bio glavni događaj u političkom kalendaru i za političare i za medije, ove godine – donekle simbolički – najlošiji izvještaj za Bosnu do sada prolazi nezapaženo. Da, ima nekoliko komentara, medijskih izvještaja. Nekoliko političara je reagovalo uobičajenim osvrtanjem na važnost evropskih integracija, ali vrlo brzo su se vratili tekućim aktivnostima na “rješavanju krize”.” Od kada je Bosna zakoračila na evropski put 2000. godine, jaz između ocjene EU o (ne)napretku BiH u smislu evropskih integracija i političke stvarnosti nikada nije bio ovako veliki kao sada.

Izvještaj Evropske komisije sadrži do sada najnegativniju ocjenu reformi koje su uslov za evropske integracije i stanja u cijeloj regiji Zapadnog Balkana. Ili da se još dramatičnije izrazimo – izvještaj je poput doktorovog mišljenja o pacijentu koji je u komi sa slabim šansama da se ikada probudi. Znakovi života gotovo da ne postoje.

Nakon ostavke austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, ansambl pozorišta Burgtheater, jedne od najvažnijih pozorišnih kuća u Evropi, producirao je pozorišnu predstavu u potpunosti posvećenu čitanju poruka koje je Kurz razmjenjivao sa užim krugom ljudi putem Whatsapp. Sramotni i kriminalni razgovori našli su svoj put od politike do umjetnosti u vidu tragikomedije. Kada bi umjetnici ugledne sarajevske pozorišne kuće “Narodno pozorište” napravili umjetnički prikaz izvještaja EU o evropskim integracijama, to bi bila prilično monotona tragedija pod naslovom “Nije učinjen napredak u ovoj oblasti tokom izvještajnog perioda”:

/ Bez napretka u vezi sa političkim kriterijima / petogodišnji zastoj / politička polarizacija i prekid izazvan pandemijom / Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima / nema progresa po pitanju unapređenja izbornog okvira / ograničen napredak u obezbjeđivanju povoljnog okruženje za civilno društvo / Bosna je u ranoj fazi pripreme u vezi sa reformom javne uprave / Nema napretka po pitanju pravosuđa / Konstantni i evidentni znakovi pogoršanja / Negativni efekti raširene korupcije i političkog klijentelizma nastavljaju se snažno manifestovati tokom pandemije, direktno ugrožavajući dobrobit građana / Nije postignut napredak u garantovanju slobode govora i medija, zaštiti novinara od prijetnji i nasilja / Aktivisti su izloženi zastrašivanju i sudskom progonu / itd.

Ukratko: Bosna i Hercegovina godinama se nije pomjerila s mjesta u smislu političke reforme i reforme vezane za EU, dok se pretvarala da se pomjera. U 2021. godini, situacija je kao da se penjemo pokretnim stepenicama koje idu ka dolje. Ne možemo postići napredak, jer se stepenice kreću prema dolje i vraćaju nas na početnu tačku. Početna tačka, temelji bosanske države – rat 1990-ih i Dejtonski mirovni sporazum, te Dejtonski ustav, predstavljaju glavne prepreke za korigovanje pitanja koja su navedena u izvještaju EU o integracijama.

Ponekad dodaci izvještaju govore više od samog izvještaja. Vremenski okvir koraka koje BiH treba preduzeti na evropskom putu, koji se nalazi na kraju Izvještaja, podsjeća nas na činjenicu da je neuspjeh po pitanju evropskih integracija do sada značio da je cijela generacija provela svoj život gledajući u EU, dok je EU uzvraćala pogled. Imajući u vidu generalnu situaciju kada je u pitanju proširenje EU, te sadašnji specifični politički trenutak u Bosni, teško je povjerovati da će doći do stvarnog napretka u evropskim integracijima i za buduće generacije. Ako uporedimo „gubitničke“ generacije po pitanju EU integracija sa brojem stanovništva u BiH, koji se zvanično smanjio sa 3.833.000 u 2008. godini na 3.492.000 u 2019. god., možemo vidjeti u kom pravcu ova zemlja ide. Ono što najviše zabrinjava jeste to što Izvještaj ne pruža samo zabrinjavajuću ocjenu nenapretka BiH u smislu reformi koje su uslov za evropske integracije, već zapravo ogoljava bezidejnost EU i međunarodne zajednice u vezi sa BiH – da li i kako da je izvuku iz blata. EU izvještaj i njegov jezik, kao jedno od mogućih tumačenja Bosne danas, i trenutni razvoj događaja po pitanju ponovnog oružanog sukoba i starih trauma su nadrealni. Ako EU i SAD ne nađu zajednički stav u ovom trenutku koji će ići dalje od retorike o „velikoj zabrinutosti“ i ne poduzmu korake protiv onih koji krše osnovne principe Dejtonskog sporazuma, plašim se da će izvještaj za 2022. godinu biti poptuno drugačiji, izvještaj o daljem uništenju BiH. Ako Bosna sklizne u bilo kakvu vrstu konflikta danas, to će biti ultimativni poraz za sve bh. građane, za regiju, za EU i za cijelu međunarodnu zajednicu.

Piše Vedran Džihić za Biepag.eu

Prevod Milica Plavšić